Page 39 - William Engdahl - Sjeme Uništenja
P. 39
tinent, većina afričkih zemalja i mnoge južnoameričke zemlje
zapale su u tešku ekonomsku krizu.
Zemljama poput Argentine banke su, pod vodstvom banke
obitelji Rockefeller Chase Manhattan, kao i banaka Citibank,
Chemical Bank, Bank of Boston, Barclays i drugih, u početku
davale kredite po vrlo povoljnim uvjetima. Krediti su ubrzo
pokazali svoju moć stvaranja ovisnika pa se dolarski dug tih
zemalja stalno povećavao. Dok su kamate londonskih banaka
bile nepromijenjene, zemlje dužnice mogle su te kredite servi
sirati iz svojih redovitih prihoda.
U listopadu 1979. sve se preko noći promijenilo. Tada je
američka Središnja banka iz Washingtona prouzročila drastičan
monetarni šok. Tu monetarnu politiku, kojom su kamatne sto
pe za samo nekoliko tjedana probile sve granice, ta je banka
objasnila kao pokušaj "istiskivanja inflacije iz sustava". Tom
ciljanom promjenom monetarne politike kamate na dolare do
segnule su nezapamćene razine. Kamate na američke eurodo-
lare povećane su s 10% na 16%, a i ta je stopa trajala samo
nekoliko tjedana, kao prolazna postaja na putu za 20%. Svijet
je bio zapanjen.
Čovjek koji je stvorio taj monetarni šok bio je novi guverner
najmoćnije središnje banke na svijetu - Paul A. Volcker. Toga
čovjeka, koji je prije dolaska na tu dužnost radio u američkome
Ministarstvu financija i predsjedniku Nixonu savjetovao uki
danje zlata kao pokrića novca, osobno je odabrao predsjednik
banke Chase Manhattan David Rockefeller. Taj isti Rockefeller,
kao najmoćnija figura iza scene tijekom mandata predsjednika
Cartera, nije imao nikakvih problema nagovoriti Jimmyja Car
tera da i on prihvati Volckera kao svoga dužnosnika. Zatim je
Volcker, za samo nekoliko tjedana, nametnuo šok radi kojega je
i bio postavljen na dužnost u Washingtonu.
Rezultate nove kamatne stope moglo se lako predvidjeti.
Ukupno svjetsko gospodarstvo zapalo je u najdublju krizu od
one iz 1930-tih godina. I dolar je krenuo na svoj neuobičajeno
42