Page 11 - Gordon Livingston - Prerano stari, prekasno mudri

20 P R E R A N O STARI, P R E K A S N O MUDRI M i s m o o n o š t o r a d i m o 21

javljaju u međuljudskim odnosima. »Na kraju krajeva, obuhvaćam svaku aktivnost, plaćenu ili neplaćenu, koja
više se priča nego govori«. Guše nas riječi, a mnoge su nam pruža osjećaj osobne važnosti. Ako imamo dobro
od njih laži upućene sebi ili drugima. Koliko puta ima­ zanimanje koje nam život ispunjava smislom, to je onda
mo osjećaj da smo izdani, koliko se puta iznenadimo naš rad. Pohvalno je što su ljudi tako različiti da zado­
otkrivši nesklad između tuđih riječi i djela pa tek onda voljstvo i smisao mogu pronaći u prosječnoj igri golfa ili
počnemo više paziti na djela, a manje obraćamo pozor­ partiji bridža. Zamislite samo kakve bismo imali prob­
nosti riječima? Najveći dio tuge u životu posljedica je za­ leme u prometu kada bismo svi voljeli jedno te isto.
nemarivanja stvarne činjenice: ponašanje u prošlosti najpo­ Puno se priča o navodnim poteškoćama oko defini­
uzdaniji je pokazatelj ponašanja u budućnosti.
ranja »ljubavi«. Budući da je sam izvor toga osjećaja ta­
Woody Allen je poznat po izreci: »Osamdeset posto janstven (Zašto volim ovu osobu, a ne neku drugu?), pret­
života sastavljeno je od razmetanja«. Hrabrost izražava­ postavlja se da se riječima ne može obuhvatiti ljubav
mo bezbrojnim sitnicama kad ispunjavamo svoje obveze prema drugom čovjeku. Kako vam se sviđa ova definici­
ili iskušavamo nove stvari koje bi nam mogle poboljšati ja? Nekoga volimo kad su nam njegove ili njezine potrebe i
život. Mnogi se ljudi pribojavaju riskirati i više im se
sviđa prazan, predvidljiv život koji se uvijek iznova po­ želje podjednako važne kao i naše vlastite. U najboljem slu­
navlja. Zato nas je preplavila dosada koja je jedna od čaju, dakako, briga za dobrobit drugoga veća je od brige
glavnih karakteristika našega doba. Mahniti pokušaji prev­ o sebi ili se izjednačava s njome. Pitanje koje postavljam
ladavanja dosade izgledaju poput žeđi za zabavom i sti­ ljudima kako bih im pomogao odrediti vole li uistinu dru­
mulacijom koje su, na kraju krajeva, bez ikakva smisla. gu osobu glasi: »Biste li se bacili pred tu osobu da je zašti­
Najteže nas pritišće odgovor na pitanje »Zašto?« Zašto tite od metka?« To možda izgleda kao malo pretjerano
smo ovdje? Zašto odabiremo ovakav život? Zašto bismo mjerilo, budući da se malo ljudi nade u situaciji u kojoj je
se uopće trudili? Očajnički odgovor sadržan je u popu­ potrebna takva žrtva, a nitko ne može sa sigurnošću reći
larnoj uzrečici: »Nije važno«. što bi učinio ako bi se poriv za samoočuvanjem sukobio s
ljubavlju prema drugoj osobi. No, zamislite li takvu situ­
Općenito, ne dobivamo ono što zaslužujemo, nego
ono što očekujemo. Upitajte uspješnog bacača u bejzbolu aciju, jasnije ćete sagledati prirodu svojih odnosa.
što će se dogoditi kad baci loptu i dobit ćete odgovor sli­ Vrlo je ograničen broj ljudi zbog kojih bismo se žrtvo­
čan ovome: »Bacit ću je upravo tamo gdje i treba pasti!« vali: umrli bismo za svoju djecu, naravno; možda bismo
Ako primijetite da su dva najbolja bacača suprotne mom­ isto učinili i za supružnika ili »voljenu osobu«. No, ako
čadi uspješnija od njega, svaki dobar igrač će odgovoriti: ne možemo ni zamisliti da bismo dali svoj život za dru­
»Ma da, ali sada sam ja na redu«. goga, kako se možemo pretvarati da ih volimo? Uobiča­
Tri elementa sreće: nešto što možemo raditi, osoba koju vo­ jenije mjerilo ljubavi ili njezina nedostatka otkrivamo u
limo i nešto čemu se možemo radovati. Razmislite o tome. sitnicama koje pokazuju je li vam stalo do nekoga, a tu
Teško je biti nesretan ako imamo koristan posao, trajne je najvažnija količina i kvaliteta vremena koje im pokla­
odnose i naznake o budućem zadovoljstvu. Pojmom »rad« njamo.