Page 71 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

više, već zato što mora kompenzirati svoj nedo- Karakter nesebičnosti postaje naročito jasan
statak sposobnosti da ga uopće voli. po svojem djelovanju na druge, a najčešće u
Ta naša teorija sebičnosti rođena je iz psiho- našem društvu po učinku »nesebične« majke
analitičkog iskustva s neurotičnom »nesebi- na njenu djecu. Ona vjeruje da će po njezinoj
čnošću«, tim simptomom neuroze što je pro- nesebičnosti njezina djeca osjetiti što to znači
matran kod nemalog broja ljudi koji obično ne biti voljen i, zauzvrat, naučiti što znači voljeti.
boluju baš od tog simptoma, nego od drugih, s Učinak njezine nesebičnosti, međutim, uopće ne
njime povezanih, poput potištenosti, nesposob- odgovara njezinim očekivanjima. Djeca ne po-
nosti za rad, neuspjeha u ljubavnim odnosima kazuju zadovoljstvo osoba koje su uvjerene da
itd. Ne samo da se nesebičnost ne osjeća kao su voljene; ona su uznemirena, prenapregnuta,
»simptom-«, ona je često neka spasavalačka ka- u strahu od majčina neodobravanja i u brizi da
rakterna osobina kojom se takvi ljudi ponose. ne žive prema njezinim očekivanjima. Ona su
majčinim
neprija-
»Nesebična« osoba »ne želi ništa za sebe«, ona obično obilježena životu, koje skrivenim osjećaju
više
ona
teljstvom
prema
živi »samo za druge« i ponosna je što sebe ne nego što shvaćaju i, naposljetku, ono i njih sa-
smatra kao važnu. Zbunjena je kad utvrdi da me prožima. Sve u svemu, učinak »nesebične«
je usprkos svojoj nesebičnosti nesretna i da majke nije mnogo drugačiji od učinka sebične.
njezini odnosi prema bližnjima ne zadovoljavaju. Zapravo, često je i gori, jer majčina nesebičnost
Analiza pokazuje da njezina nesebičnost nije sprečava djecu da je kritiziraju. Oni su dužni
nešto odvojeno od ostalih simptoma, nego jedan da je ne razočaraju; pod maskom vrline njih uče
od njih, zapravo od najvažnijih — da je ona da preziru život. Ako netko ima priliku da pro-
paralizirana u svojoj sposobnosti da voli, ili da uči učinak majke s autentičnom ljubavlju pre-
uživa bilo šta; da je prožeta neprijateljstvom ma sebi, taj će uvidjeti da nema ničega što će
prema životu i da se iza fasade nesebičnosti više pomoći djetetu u dobivanju iskustva o lju-
skriva suptilna, ali zato ne manje intenzivna bavi, veselju i sreći, od ljubavi majke koja voli
usmjerenost na sebe. Takva osoba može biti iz- i sebe.
liječena samo ako se i njezina nesebičnost inter- Te se ideje o ljubavi prema sebi ne mogu bo-
pretira kao simptom, zajedno s ostalim simpto- lje sumirati nego citatom Meistera Eckharta:
mima, kako bi se njezin nedostatak produktiv- »Ako volite sebe, vi volite svakog drugog kao
nosti — što je korijen njezine nesebičnosti i samoga sebe. Čim volite druge osobe manje ne-
ostalih smetnji — mogao ukloniti. go sebe, vi nećete stvarno uspjeti da volite sebe,

82 83