Page 14 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi
P. 14

svoje  osamljenosti.  Apsolutni  neuspjeh  da  se   odgovora,  povijest  njihove  različnosti,  ali  i  nji-
 dostigne taj  cilj dovodi do  ludila,  jer  se panika   hove brojčane ograničenosti.
 od  potpune  odvojenosti  može  prevladati  jedino   Odgovor  zavisi  do  određene  mjere  od  stupnja
 pomoću  takva  odlučna  povlačenja  iz  vanjskog   osobenosti  koju  je  pojedinac  dosegao.  U  ranom
 svijeta  da  osjećaj  odvojenosti  iščezne  —  jer  je   djetinjstvu  »ja«  se  tek  slabo  razvilo:  dijete  se
 vanjski  svijet,  od  kojega  je  čovjek  odvojen,   još uvijek osjeća istovjetno s majkom i nema os-
 iščezao.   jećaja  odvojenosti  dok  je  majka  prisutna.  Nje-
 Čovjek — svake dobi i kulture — mora rješa-  gov  osjećaj  osamljenosti  uklanja  fizička  prisut-
 vati  uvijek  jedno  te  isto  pitanje:  kako  da  pre-  nost majke, njezinih grudi, kože. Samo do onog
 vlada  odvojenost,  kako  da  postigne  jedinstvo,   stupnja  do  kojeg  dijete  razvije  svoj  osjećaj  od-
 kako da nadiđe svoj vlastiti individualni život   vojenosti  i  individualnosti,  fizička  prisutnost
 i  nađe  sklad.  Pitanje  je  isto  za  primitivnog čo-  majke nije više dovoljna a potreba da se prevla-
 vjeka koji živi u pećinama, za nomada koji čuva   da odvojenost doista se javlja na druge načine.
 svoja  stada,  za  egipatskog  seljaka,  feničkog  tr-  Slično  tome,  ljudska  se  vrsta  u  svom  djetinj-
 govca,  srednjovjekovnog  kaluđera,  japanskog   stvu  osjeća  još  uvijek  istovjetna  s  prirodom.
 samuraja,  suvremenog  službenika  i  tvorničkog   Zemlja,  životinje,  biljke,  još  su uvijek čovjekov
 radnika. Pitanje  je  isto, jer potječe iz  istog izvo-  svijet. On sebe  identificira sa  životinjama, a to
 ra: ljudske situacije, uvjeta  ljudske egzistencije.   se  izražava  nošenjem  životinjskih  maski,  oboža-
 Odgovor  je različit. Na pitanje  se  može odgovo-  vanjem  totemske  životinje  ili  životinja-bogova.
 riti  obožavanjem  životinje,  ljudskom  požrtvo-  Ali,  što  više  ljudska  vrsta  izranja  iz  tih  prvo-
 vnošću  ili  vojnim  osvajanjem,  predavanjem  uži-  tnih veza, to više se odvaja od prirode, to inten-
 cima,  asketskim  odricanjem,  bjesomučnom  dje-  zivnijom  postaje  potreba  iznalaženja  novih  na-
 latnošću,  umjetničkim  stvaralaštvom,  ljubavlju   čina da se izbjegne odvojenost.
 prema  bogu  i  ljubavlju  prema čovjeku.  Premda   Jedan  od  načina  postizavanja  tog  cilja  naći
 postoji  mnogo  odgovora  —  a  ljudska  je  povijest   ćemo  u  različitim  vrstama orgijastičnih  stanja.
 zapis o njima — oni ipak nisu bezbrojni. Napro-  On  može  imati  formu transa  koji  smo  sami  iza-
 tiv, čim čovjek zanemari sitnije razlike, koje su   zvali,  katkada  uz  pomoć  droga.  Mnogi  rituali
 više sporedne nego bitne, otkriva da postoji sas-  primitivnih  plemena  pružaju  živu  sliku  rješenja
 vim  ograničen  broj  odgovora  koje  je  jedino  mo-  toga 7  tipa.  U  kratkotrajnom  stanju  uzbuđenja
 gao  dati čovjek  koji  je  živio  u  različitim  kultu-  vanjski  svijet  iščezava,  a  s  njim  i  osjećaj  odvo-
 rama. Povijest religije i filozofije povijest je tih   jenosti. Budući da se ti rituali provode zajedni-



 22                                    23
   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19