Page 360 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava
P. 360
Svemirski brod Mjesec 347
ne zna zašto se to dogodilo: „Što se značenja svega toga tiče, zasad se ne bih upuštao
u bilo kakva tumačenja, ali to vam je kao da je netko udario u zvono, recimo, u
zvoniku crkve jedan jedini put i ustanovio da odzvanjanje traje 30 minuta.” Dr.
Frank Press s Masačusetskog tehnološkog instituta je rekao: „Činjenica da prilično
malen udar” izaziva učinak koji traje 30 m inuta „posve je izvan okvira našeg
iskustva.” Misija Apolla 13 na Mjesec otkazana je zbog potencijalno katastrofalnih
tehničkih problema, a lansirni uređaj Saturn V težak 15 tona udario je u Mjesec oko
160 kilometara dalje od mjesta na kojem je prethodna misija ostavila seizmometar.
Kad je lansirni uređaj udario snagom istovjetnom jedanaest tona TNT-a, NASA-
ini znanstvenici su izjavili da je Mjesec „reagirao poput gonga” te da je nastavio
vibrirati tri sata i dvadeset minuta na dubini od oko 40 kilometara. Tijekom misija
Apolla Ken Johnson je bio nadglednik Odjela za kontrolu podataka i fotografija,
a radio je za jednu kompaniju pod ugovorom s NASA-om. Autoru knjige Tko je
napravio Mjesec? Alanu Butleru rekao je da ne samo da je odjekivao poput zvona,
već da se cijeli Mjesec ‘klimao’ na tako precizan način da se „gotovo činilo kao da
unutar njega postoje divovski hidraulični prigušivači.” Čime bi se pak objasnilo
zašto Mjesec vibrira na potpuno isti način svaki put kada se približi Zemlji. Godine
1972. u Mjesec je udario meteor snagom od 200 tona TNT-a. Time su pokrenuti
ogromni udarni valovi koji su doprli duboko u unutrašnjost, ali niti jedan se nije
vratio natrag.
Vanjska površina Mjeseca izuzetno je tvrda i sadrži minerale poput titana.
Ustanovljeno je da Mjesečeve stijene sadrže prerađene metale, uključujući mjed i
tinjac (liskun), kao i elemente uran 236 i neptunij 237 koji se, kako je utvrđeno, u
prirodi ne pojavljuju u takvom obliku. Uran 236 dugovječni je radioaktivni nuklearni
otpad, a ima ga u potrošenom nuklearnom gorivu i ponovno prerađenom uranu.
Neptunij 237 je metalni element i nusproizvod nuklearnih reaktora i proizvodnje
plutonija. Kako li su, dovraga, takve stvari dospjele u Mjesečeve stijene? K tomu,
pronađene su čestice željeza koje ne hrđaju, što se, opet, ne javlja prirodno.
Mjesec je svemirski brod
Dva člana Sovjetske akademije znanosti napisala su 1970. godine članak u sovjetskom
časopisu Sputnik pod naslovom „Je li Mjesec tvorevina izvanzemaljske inteligencije?”
.
Na to pitanje odgovorio bih gromoglasnim: ‘Da’ Mihail Vasin i Aleksandar Ščerbakov
sugerirali su da je Mjesec planetoid koji su golemim strojevima izdubila nepoznata
bića u posjedu visoko razvijene tehnologije. Ako je ta tehnologija nuklearne naravi
time bi se objasnila prisutnost urana 236 i plutonija 237. Vasin i Ščerbakov su
ustvrdili da bi takvi strojevi istalili stijene i napravili šupljine unutar Mjeseca te da
bi se lava izlila na površinu i stvorila lunarni krajolik načinjen od metalne troske
stijena. Rekli su da je Mjesec iz nekog razloga vjerojatno postavljen u orbitu oko
Zemlje. Slijedi dio onoga što su napisali u časopisu Sputnik:
Namjeravate li lansirati umjetni sputnik tada je poželjno da bude šupalj. Istovremeno,
bilo bi naivno misliti da bi se itko tko je sposoban za takav izvanredni svemirski