Page 356 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava

Svemirski brod Mjesec 343

Njihova knjiga o Mjesecu stigla mi je za nekoliko dana i odmah sam ju pročitao. U
to su mi vrijeme pristizale i druge informacije o Mjesecu te je tako izranjao jedan
poznati obrazac. Prvo u moj život ulazi neka nova tema, a potom sa svih strana
o tome dolaze informacije. U knjizi Tko je sagradio Mjesec? mnogo je detaljnih i
neobičnih matematičkih i drugih poveznica između Mjeseca, Zemlje i Sunca. Ključ
tih poravnanja i veza su veličina, položaj i kretanje Mjeseca.
Izvan domašaja bilo kakvog čudesnog slučaja’ jest činjenica o naravi i položaju
Mjeseca. Mjesečeve anomalije su toliko brojne i različite da je Irwin Shapiro s
Harvardsko-smitsonijanskog Centra za astrofiku rekao: „Najbolje objašnjenje o
postojanju Mjeseca je opservacijska pogreška - Mjesec ne postoji”. Knight i Butler
pišu:

Mjesec je veći nego što bi trebao biti, vjerojatno stariji nego li bi trebao biti i mnogo
lakši u masi negoli bi trebao biti.

Zauzima malo vjerojatnu orbitu i toliko je neobičan da su sva postojeća objašnjenja
njegove prisutnosti prepuna nedostataka i niti jedno od njih ne bismo mogli smatrati
ni izdaleka ‘nepropusnim’ .

Isaac Asimov, ruski profesor biokemije i pisac popularnih znanstvenih knjiga,
izjavio je da je Mjesec, koji nema ni atmosferu ni magnetsko polje, u biti nakaza
prirode utoliko što je Zemlja jedini planet u Sunčevom sustavu oko kojeg kruži satelit
takve golemosti u odnosu na svijet oko kojeg kruži. Veći je od planeta Plutona. Neki
znanstvenici čak su ga nazvali sustavom blizanačkih planeta, a ne planeta i satelita.
Asimov je ustvrdio da prema svim kozmičkim zakonima Mjesec ne bi smio kružiti
oko Zemlje. Te nastavlja:

... nameće nam se jedan jedini logičan zaključak: po svim pravilima Mjesec ne bi
trebao biti ovdje. Činjenica da on jest ovdje jedna je od onih sretnih okolnosti koje
su gotovo predobre da bismo ih prihvatili... Mali planeti kao što je Zemlja, sa slabim
gravitacijskim poljem možda i ne bi trebali imati satelite ...

... Općenito, dakle, kada neki planet ipak ima satelite ti su sateliti mnogo manji
od samoga planeta. Dakle, čak i da Zemlja ima satelit postojao bi opravdan razlog
za pretpostavku ... da je to, u najboljem slučaju, jedno omanje tijelo, možda nekih
pedesetak kilometara u promjeru. Ali, situacija je posve drukčija. Ne samo da Zemlja
ima satelit, Zemlja ima divovski satelit promjera 3476 kilometara. Kako je moguće da
majušna Zemlja ima tako velik satelit? Doista nevjerojatno.

Kod Mjeseca postoji vrlo mnogo anomalija. Sam Mjesec nema magnetsko polje,
no Mjesečeve stijene su namagnetizirane. Na njemu se nalaze ‘maskoni’ (skraćenica
od „masivne koncentracije”), odnosno velika kružna područja neuobičajeno visoke
gustoće i višeg gravitacijskog privlačenja. Don Wilson, autor knjige Naš zagonetni
svemirski brod Mjesec (Our Mysterious Spaceship Moon) kaže kako se čini da bi