Page 358 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava
P. 358

Svemirski brod Mjesec                                                    345

        točki na obzoru za ravnodnevnice, a na
        suprotnoj  točki  za  suncostaja.  Koliki
        su izgledi da Mjesec prirodno pronađe
        tako  savršenu  orbitu  i  tako  savršeno
        prekrije Sunce prilikom pomrčine, a da
        sa Zemlje izgleda da su veličinom isti?
        Kakvi  su  izgledi  da  poravnanja  budu
        tako savršena prilikom ravnodnevica i
        suncostaja? Tijekom razdoblja u kojem
        ga  možemo  vidjeti  Mjesec  prema


        Zemlji  uvijek  pokazuje  istu  stranu  ili  c1.,  ice  d  i  * •»*■   .   ■  -  a
            1    1   r     >                 Slika 155: Položaj Mjeseca toliko je savrsen da
        isto  lice.  Sa Zemlje nikada ne vidimo  prilikom pomrčine Sunca, gledano sa Zemlje,
        takozvanu ‘tam nu’ Stranu ili udaljeniju   veličinom izgleda potpuno jednak Suncu.
        stranu Mjeseca. Razlog je sinkronicitet
        Mjesečeve rotacije.  On dovrši vrtnju oko svoje osi otprilike u vremenu potrebnom
        da  obleti  oko  Zemlje,  a  to  znači  da je  cijelo  vrijeme  prema  Zemlji  okrenuto  isto
           .
        ‘lice’ Vrtnja Mjeseca izuzetno je spora u usporedbi sa Zemljinom: u vremenu koje je
        Mjesecu potrebno za samo jedan okretaj Zemlja će se okrenuti više od 27 puta.
           Zemlja  se  vrti  brzinom  koja  je  400  puta  veća  od  brzine  Mjeseca,  ona  ‘prođe’
        40.000 kilometara na svojoj  osi  u jednom  danu,  za razliku od 400 kilometara koje
        prevali Mjesec.
           Tijekom  jednog  kruženja  oko  Sunca  Zemlja  se  okrene  366.259  puta  tijekom
        jednog  kruženja  oko  Sunca,  a  polarni  opseg  Zemlje  je  366.175  puta  veći  od
        polarnog opsega  Mjeseca.  Polarni  opseg Mjeseca je  27,31  posto  manji  od veličine
        Zemlje,  a Mjesec  napravi 27.396  okretaja oko vlastite osi za vrijeme jednog kruga
        oko Zemlje.  Knight i  Butler kažu  da pomnožite li opseg Mjeseca opsegom Zemlje
        dobit ćete 436.669.140 kilometara. Ako se taj broj podijeli sa 100 on postaje 436.669
        kilometara,  što  je  pak  opseg  Sunca  uz  točnost  od  99,9  posto.  Podijelite  li  opseg
        Sunca  opsegom  Mjeseca  i  pomnožite  sa  100  dobivate  opseg  Zemlje.  Podijelite  li
        veličinu  Sunca  veličinom  Zemlje  i  pomnožite  sa  100  rezultat je  veličina  Mjeseca.
        Autori su ispravno zaključili kako je igra brojki sadržana u sustavu Zemlje-Mjeseca-
        Sunca  „jednostavno  zaprepašćujuća”,  a  Mjesec  kao  da je  unesen  u  odnos  Sunca  i
        Zemlje,  „iskazujući  točnost  poslovičnog  švicarskog  proizvođača  satova”.  Knight  i
        Butler  također  tvrde  da  su  Mjesec,  Zemlja  i  Sunce  kodirani  mjernom  jedinicom
        znanom  kao  „megalitski  jard”.  To  je  otkrio  profesor  Alexander  Thom,  škotski
        inženjer, kada je načinio detaljnu studiju kamenih krugova kao što su Stonehenge i
        druge megalitske strukture u Britaniji i Francuskoj. Ustanovio je da se kod svih njih
        primjenjivala standardna mjera jednaka mjeri od 0,829 metara (ili 2,72 stope), što
        je nazvao  „megalitskim jardom”  (si.  156). Knight i  Butler kažu da opsezi Mjeseca,
        Zemlje i Sunca slijede megalitski jard. Oni pišu:

           Sve je to  izgledalo  krajnje  neobično.  Megalitske  strukture koje  su  izgrađene  diljem
           zapadne  Europe  često  su  korištene  pri  promatranju  kretanja  Sunca  i  Mjeseca,  ali
   353   354   355   356   357   358   359   360   361   362   363