Page 357 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava
P. 357
344 Ljudski rode, ustani... ovaj lav više ne spava
maskoni mogli biti svojevrsne umjetne tvorevine. Ima ih na ogromnim ravnicama na
Mjesecu, tzv. ‘mariama koje su nekoć smatrane morima. Otprilike trećina Mjeseca
okrenutog prema Zemlji načinjena je od tih maria, dok ih na „tamnoj strani” ima
vrlo malo, no nitko ne može objasniti zašto su te dvije strane toliko različite. Mjesec
stvara posve iste seizmičke vibracijske efekte svaki put kada se približi Zemlji. Kako
je to moguće ako je to prirodna pojava koja bi se s vremenom trebala mijenjati?
Novinar New York Timesa Walter Sullivan poslužio se usporedbom s burzom
rekavši da je to „kao da se usponi i padovi na tržištu dionica točno ponavljaju za
svaki period kolebanja”. Najstarije kamenje uzeto s Mjeseca daleko je starije od
bilo kojeg pronađenog na Zemlji. Neke stijene na Mjesecu navodno su stare oko
4,5 milijarde godina, što znači da su milijardu godina starije od bilo koje stijene
nađene na ovom planetu. U harvardskom časopisu za astronomiju Sky and Telescope
objavljen je izvještaj o tome kako je na Lunarnoj konferenciji 1973. rečeno da je
utvrđena starost jedne Mjesečeve stijene 5,3 milijardi godina. Time bi bila gotovo
milijardu godina starija od procijenjene starosti Zemlje. Utvrđeno je također da te
stijene imaju drukčiji sastav od lunarne prašine u kojoj su pronađene, a procjenjuje
se da je prašina milijardu godina starija od tih stijena. Molim?
Znanstvenici nemaju pojma odakle je Mjesec došao i kako je nastao, niti jedna
njihova teorija ne uspijeva izdržati pomnije ispitivanje. Po jednoj teoriji Mjesec je
ostao zarobljen Zemljinim magnetskim poljem, ali takva teorija znanstveno je vrlo
manjkava. Druga teorija kaže da je tijelo veličine Marsa udarilo u Zemlju te da se od
Zemlje odvojio jedan veliki komad od kojeg je nastao Mjesec. Ta je teorija poznata
kao teorija „Velikog udara”. Kad je i ona pokazala znanstvenu nedorečenost netko
je iznio teoriju „Dvostrukog velikog udara”. Prema toj teoriji, pak, planet ‘Mars’ je
bubnuo u Zemlju, a zatim se vratio da pokuša još jednom. Što li sve (od očaja) neće
izmisliti. Istina je da znanstvenici nemaju pojma odakle Mjesec ili kako je onamo
dospio. Earl Ubell, bivši urednik znanstvenih tema na CBS-u, postavlja pitanje:
Ako su Mjesec i Zemlja stvoreni u isto vrijeme, u međusobnoj blizini, zašto jedno
od njih ima svo željezo, a drugo [Mjesec] ga baš i nema? Razlike upućuju na to da
su Zemlja i Mjesec nastali daleko jedno od drugoga, a ta se pretpostavka spotiče o
nesposobnost astrofizičara da objasne kako je točno Mjesec postao Zemljin satelit.
Izvanredne 'podudarnosti'
U knjizi Tko je napravio Mjesec? Christopher Knight i Alan Butler iznose se
zapanjujuće matematičke veze između Mjeseca, Zemlje i Sunca, uzevši deset kao bazni
broj. Ovi matematički sinkroniciteti djeluju jedino kod ova tri tijela i niti kod jednog
drugog planeta ili mjeseca u Sunčevom sustavu. Mjesec je 400 puta manji od Sunca,
a prilikom solarne pomrčine 400 je puta bliži Zemlji. Zbog toga se Mjesec, gledan sa
Zemlje, čini veličinom istovjetan Suncu, a odatle i pojava potpune pomrčine (si. 155).
Mjesec dijeli začuđujući sinkronicitet sa Suncem. Kada je, sredinom zime, Sunce u
svojem najnižem položaju i najslabijeg sjaja Mjesec je u svojem najvišem položaju
i najjačega sjaja, a obratni slučaj bilježimo sredinom ljeta. Oba tijela zalaze u istoj