Page 201 - Boris Mouravieff – Gnoza
P. 201

zauzeli mjesto plemstva. To je bilo posvećivanje dugog procesa oblikovanja nove
               elite.
                      Došavši na vlast, istraživački i kalkulirajući čovjek tada je usmjerio suštinu
               aktivnosti Zapada prema industrijskoj Revoluciji, koja je još jednom pozivala na
               promjenu  lica  svijeta.  Ali  znanost  koja  je  otad  proizvela  čuda  u  području
               sredstava,  nikad  nije  opisala  praktične  procese  koji  bi  omogućili  kontrolu  tih
               sredstava. Ona obećava besplatan luksuz, ali nije ni utemeljila niti ocrtala novo
               uređenje društva, gdje bi ljudi bili slobodni od ropstva stjecanja svog svagdašnjeg
               kruha u znoju svog čela.
                      Intelektualac, čovjek znanosti, stvorio je stroj, ali danas je stroj sila kojoj
               on više nije gospodar.  Jučerašnja vladajuća klasa biva nadvladana, i nesposobna
               preuzeti odgovornost moći u nadolazećem svijetu. Tako logika povijesti zahtijeva
               oblikovanje  nove  vladajuće  elite.  Još  uvijek  nam  ostaje  potreba  da  točno
               specificiramo suštinske karakteristike novog čovjeka, i da zamislimo odgovarajući
               redoslijed stvari u novom dobu, čiji je dolazak bio najavljen munjom, kao što je to
               bilo sa silaskom Zakona na Brdu Sinaj.  Ovog puta je munja svjetskog rata, vatra i
               plamen Hirošime i Nagasakia, u rukama ljudi.
                      Promislimo analogijom. Rekli smo da je transformacija vladajuće klase od
               kasnog Srednjeg vijeka do vremena Enciklopedije ovisila o pojavljivanju čovjeka
               novog  tipa:  intelektualca,  čovjeka  znanosti.  Na  isti  način,  tijekom  Antike,
               Filozofija  je  napustila  svoj  predominantni  položaj  u  korist  Religije,  a  to  je  pak
               iščezlo i izblijedjelo nakon Srednjeg vijeka usponom Znanosti.
                      Sveukupno  postoji  samo  četiri  načina  percepcije  i  proučavanja
               čovjekovog  vanjskog  i  unutrašnjeg  svijeta:  Filozofija,  Religija,  Znanost  i
               Umjetnost.  Možemo  vidjeti  da  su  civilizacije  slijedile  jedna  drugu  pomicanjem
               centra  gravitacije  aktivnosti  elite  s  jednog  polja  na  drugo.  Tako  se  uspostavila
               periodičnost u povijesti civilizacija.






                                                      R.
                                                      R.
                                           F. F. F.   R.

                                            U. Z.
                                                     Z.
                                            U.       Z.
                                            U.




                                                 Sl. 53
                                                 Sl . 5 3



                                                 199 |
   196   197   198   199   200   201   202   203   204   205   206