Page 200 - Boris Mouravieff – Gnoza

vitez - čija jačina i snaga ruku ga je učinila gospodarom onih oko njega -
ispunjavao je naredbe Crkve. Bio je obavezan braniti slabe i potlačene, te
regulirati javni život, koji se temeljio na radu seljaka i na obrtništvu.
S intelektualne točke gledišta, tipični vitez kasnog Srednjeg vijeka nije
blistao. Veliki lordovi vrlo često nisu znali čitati niti pisati. Njihova mentalna
razina jedva je premašivala onu boksačkih prvaka naših dana. Turniri onog
vremena, koji vrlo sliče modernim sportskim mečevima, bili su ispitivanje i test
sposobnosti elite. Oni su se zapravo odvijali na sudovima kraljeva ispred očiju
dama. Običan narod nije baš bio zainteresiran za to.
S Renesansom, koja je sekularizirala umove, ideali srednjovjekovnih
vitezova izblijedjeli su a onda postali i predmetom sprdnje od strane uzdižuće
elite. Don Quixote -om, Miguel Cervanes dao je starim konceptima smrtonosni
udarac. Rastuća intelektualna moć zauzela je mjesto fizičke snage, utemeljujući
novu društvenu hijerarhiju. Siguran u sebe, i svoju superiornost u odnosu na
prošli mentalni tip, čovjek nove epohe otvorio je nove sektore za ljudske
aktivnosti: istraživanje Prirode; proračune svih vrsta; uvažavanje profita i dobiti -
prethodno prezrenih - i konačno nove pojmove o udobnosti i luksuzu koji
nadilaze one Istoka. Sve ovo su postali čimbenici u novom kriteriju prema kojem
je temeljio svoju skalu vrijednosti. Neprimjetno, novac, kojim je manipulacija bila
zabranjena vitezu u ime religijskih načela, prema pravilima Sv.Tome Akvinskog,
postao je glavni cilj aktivnosti elite. Novi čovjek počeo je stavljati vlastite interese
ispred ciljeva zajednice, što je prethodno bilo sveta dužnost viteštva.
Postojeći režim se urušio. Fizička snaga viteza, i prepoznati autoritet
Crkve u tekućim pitanjima, zamijenjeni su intelektualnom moći. Rođen je
racionalizam. Pošto je intelekt po prirodi agnostičan, Religija, koja je nekoć bila
vrhovna moć, ustupila je mjesto Znanosti.
Pobjeda znanosti nije bila nimalo laka. U takmičenju koje se odvijalo
stoljećima, Religija je pokušavala braniti nadmoć svojih stavova. Jedina stvar, i to
je bilo fatalno, bila je da je ona to činila koristeći neprihvatljivo zastarjela
sredstva, drugim riječima, pribjegavanjem materijalnoj sili: ona je poduprla mač
viteza - čija učinkovitost je pala zbog pojave vatrenog oružja - vatrom Inkvizicije.
Radeći to, potkopala je sami temelj razloga svog postojanja. Ova unutrašnja
kontradikcija izazvala je revolt razuma izražen Reformacijom. Racionalizam je
prevladao na svim poljima. U novom društvu Voltaire, umjesto da bude spaljen,
kao što je Giordano Bruno bio dva stoljeća prije (1600), je podignut do vrha
počasti. Sveučilišta i Fakulteti stvoreni pod okriljem Crkve postali su utvrde
sekularne znanosti i slobodne misli.
Pobjeda intelektualizma nad drevnim silama osigurana je prije svega
pomoću sposobnosti kalkuliranja i cijenjenja materijalnih vrijednosti od strane
nove elite: pogled na svijet nove elite, napisan u Enciklopediji, fatalno je gurnuo
koncepte novog svijeta prema Revoluciji: visoka buržoazija i intelektualci su

198 |