Page 109 - William Engdahl - Stoljeće Rata

s ciljem da održi svoj čuveni govor o “željeznoj zavjesi”, što je i učinio 5
marta 1946. Obično se ne govori o onome što je Churchill tim svojim
sračunatim govorništvom priskrbio za poslijeratni položaj Britanije. Nema
dvojbe da je Staljin uistinu kršio, u slovu i duhu, nekoliko sporazuma koje
je tokom rata sklopio s Churchillom i Rooseveltom, ali je Churchillov cilj
u Fultonu bio da izigra naivnog i neiskusnog američkog predsjednika i
pridobije ga za nove anglo-američke “posebne odnose”.
Ubrzo nakon Churchillova posjeta, tokom kojega je namjerno izgubio
75 dolara na pokeru s Trumanom, bivši je engleski premijer vidljivo
preokrenuo tok događaja u korist Engleske. Iz mreže agenata OSS-a
obučenih u Londonu tokom rata, osnovan je prototip CIA-e. Američka
se obrambena politika temeljila na zajedničkim tajnama američkih i
britanskih tajnih i vojnih službi. Truman je počeo iz svojih ureda čistiti
sve antibritanske elemente, osobito ministra za poljoprivredu i anglofoba
Henrva Wallacea, a američke su i britanske tajne službe ponovno
uspostavile bliske odnose na svim područjima.

Dolarski standard, veliki naftaši i njujorške banke

Anglo-američki su naftni interesi izišli iz Drugog svjetskog rata
znatno moćniji nego što su bili prije rata. U završnim je dogovorima
oko poslijeratnog novog svjetskog poretka u monetarnim i gospodarskim
odnosima, koji su 1944. skovali britanski i američki pregovarači u
Bretton Woodsu u državi New Hampshire, anglo-američka hegemonija
na svjetskom tržištu nafte igrala središnju ulogu u razmišljanjima Lorda
Keynesa i njegova američkog pandana Harrva Dextera Whitea, pomoćnika
američkog ministra financija.
Sistem iz Bretton Woodsa trebao je biti izgrađen na “trima stupovima”.
Prvi je stup bio Međunarodni monetarni fond, u kojemu će zemlje članice
svojim sredstvima ustanoviti fond za hitne potrebe u slučajevima problema
platne bilance; drugi je stup bila Svjetska banka, koja će zemljama
članicama davati kredite za velike javne radove; treći je stup bio Opći
sporazum o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade
- GATT), sa zadaćom da podešava program “slobodne trgovine”.
Lord Keynes i njegovi američki pandani spretno su osmislili nekoliko
klauzula kojima je bio cilj osigurati poslijeratnu anglo-američku
hegemoniju nad svjetskim monetarnim i trgovinskim sistemom. U

109