Page 103 - William Engdahl - Stoljeće Rata
P. 103

vanjskih poslova. Čak prije propalog minhenskog “puča u pivnici” (beer
          hali Putsch) iz 1923., službenik američkog ministarstva vanjskih poslova
          stacioniran u Munchenu u službi versajske okupacije Njemačke, Robert
          Murphv, koji je kasnije bio središnja figura u poslijeratnoj Bilderberškoj
          skupini, lično se sastao s mladim Hitlerom, s kojim ga je upoznao general
          Erich  Ludendorff. Murphv, koji je ranije bio u službi Allena Dullesa
          u  Bernu  za  vrijeme  Prvog  svjetskog  rata,  gdje  je  skupljao  podatke  o
          Njemačkom  Reichu,  bio  je  tada  u  Munchenu  s  još  jednim  utjecajnim
          dužnosnikom  američke  Vlade,  Trumanom  Smithom,  koji  je  radio  pri
          Obavještajnoj službi američke vojske koja je okupirala Njemačku.
            U svojim memoarima Smith se sjeća svog dolaska u Munchen krajem
          1922.  “Dugo  sam  razgovarao  o  nacional-socijalizmu  s  konzulom  u
          Munchenu,  gospodinom  Robertom  Murphvjem  (koji  je  kasnije  postao
          vrlo  ugledan  američki  ambasador),  generalom  Erichom  Ludendorffom,
          prijestolonasljednikom Rupertom od Bavarske i Alfredom Rosenbergom.
          Ovaj je posljednji kasnije postao politički filozof nacističke stranke. Za tog
          posjeta često sam viđao i Ernsta F. S. (“Putzia”) Hanfstaengla, člana poznate
          minhenske umjetničke obitelji. “Putzi” je bio harvardski student i kasnije
          je postao Hitlerov direktor za strani tisak” Moj je razgovor s Hitlerom
          trajao nekoliko sati. Dnevnik koji sam vodio u Munchenu pokazuje da
          sam bio duboko impresioniran njegovom osobom i držao mogućim da će
          on odigrati važnu ulogu u njemačkoj politici.”
            U izvješću koji je napisao svojim pretpostavljenima u Washingtonu u
          novembru 1922. Smith je, glede svoje procjene male Hitlerove skupine,
          napisao sljedeću preporuku. Govoreći o Hitleru, Smith je rekao: “Njegov
          je temeljni cilj srušiti marksizam” i pridobiti radništvo za nacionalističke
          ideale države i imovine. Sukob stranačkih interesa je “pokazao nemogućnost
          Njemačke da se kroz demokraciju izvuče iz sadašnjih poteškoća. Njegov
          pokret  ima  za  cilj  uspostavu  državne  diktature  neparlamentarnim
          sredstvima. Kad to postigne, zahtijeva da se reparacijski zahtjevi smanje na
          moguću brojku, a kad to bude učinjeno, dogovorena će svota biti plaćena
          do zadnjeg feninga, što je stvar nacionalnog ponosa. Da bi to postigao,
          diktator mora uvesti sveopće prikupljanje sredstava za otplatu ratnih šteta
          i provesti ga svim sredstvima države. Tokom razdoblja provedbe otplate
          duga, njegova moć ne smije biti osujećena nikakvim zakonodavstvom ni
          narodnom skupštinom”.
            Kako  bi  bio  siguran  da  su  njegovi  kolege  u  vašingtonskoj  ispostavi


                                                                     103
   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108