Page 107 - Meša Selimović - Tvrđava
P. 107
danasnjim ljudima, kao da nije proslo cijelo stoljece. Zar vrijeme stoji? - pitao
sam se, ne znajuci da li mi je to utjeha ili nova gorcina. Zar se ljudi ne
mijenjaju?
Upitao sam to i Seid Mehmeda, u onom kratkom casu izmedju dva zanosa, kad
jedan iscezava a drugi jos ne pocinje. Jedino je tada svjestan, i jedino se tada
ne smijesi, i tuzno i vedro.
- Ljudi se mijenjaju - rekao je. - Ali nagore.
- Nemoguce - odgovorio sam vatreno. - Ako i nisu bolji, ljudi su pametniji.
Znaju da moraju urediti stvari medju sobom, drukcije ce ih djavo odnijeti.
- Djavo ce nas svakako odnijeti - zakljucio je Seid Mehmed ravnodusno.
Upitao bih ga zasto tako crno misli o ljudima, sta mu se desilo, sta su mu
ucinili, zbog cega se toliko krije, od cega bjezi, ali on ne dopusta nikome da mu
pridje blize. Grakne kao zloslutna ptica i odleti.
Otisao je u drugu sobu, ostavivsi me gorka, da sam odgovaram na svoja
pitanja.
Ne mogu da mu vjerujem, moje srce odbija njegovu beznadnu misao, protiv
zivota je, i protiv ljudi. Svih ljudi. A da je samo jedan drukciji, vjerovao bih u
njega vise nego u sve ostale. A nije samo jeda. Vise je dobrih ljudi na svijetu
nego zlih. Mnogo vise! Samo se zli dalje cuju i teze osjecaju. Dobri cute.
Zar se to ne moze preokrenuti?
Volio bih da porazgovaram o tome s Ramizom. On bi sigurno rekao da ce se
ljudi izmijeniti nabolje, bez tog uvjerenja cio njegov zivot bi bio besmislen, i
sve ono sto cini. Ako bi zvucalo i neubjedljivo, ja bih mu povjerovao. I zbog
njega i zbog sebe.
Mahmut me sacekao na sokaku, mokar kao sudopera. Kisa pada cio dan.
- Sta to radis?
- Nista, stojim. Bio sam u kafani, zagusljivo, sve jedan na drugome sjedi, zbog
kise.
- Hocemo li kod mene?
- Sta nam smeta ovdje?
Stali smo u jednu kapiju, pod strehu, gledali kako kisa pada, i kapljice odskacu
od kaldrme. Uskoro su mi noge bile potpuno mokre. Sad je svejedno da li cu
otici ili ostati.
Kakvi ce ljudi biti sutra, bolji ili gori?
- Ruzno vrijeme - kaze Mahmut, brisuci lice maramom. - Ne volim kisu, ne
volim vjetar, ne volim zimu. Nekako si jadan, kasljes, bole te krsta, boli te