Page 164 - Edward Griffin - Svijet bez raka
P. 164

Krajnji  monopol                       1 5 7

       Enciklopedija nas podsjeća da je nacionalsocijalizam naziv koji se koristio u
     Njemačkoj za identificiranje ciljeva nacističke stranke. Ustvari, puno ime stranke
     bilo je Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP). Ali nacizam
     se također povezivao  s Mussolinijevim fašizmom i  s vremenom  su ta  dva naziva
     postala  sinonimi.  Iako  su  se  dvije  spomenute  ideologije  razlikovale  u  nekim
     manje  bitnim  pogledima,  obje  su  bile  samo  lokalne  manifestacije  nacionalnog
     socijalizma i, u skladu s time, bile su totalitarni režimi bez obzira na nazive.
       Fašizam je,  prema  rječničkoj  definiciji,  vladina  kontrola  nad  sredstvima  za
     proizvodnju  koja  su  u  privatnom  vlasništvu.  Ta  definicija  može  biti  dovoljna
     za  prosječan  srednjoškolski  ispit  iz  političkih  znanosti,  ali  ne  može  ispričati
     cijelu  priču.  U  stvarnosti,  njemački  fašizam  dvadesetog  stoljeća bio  je  kontrola
     privatnih  monopolista  nad  vladom  koja  je  tada  kontrolirala  industriju,  ali  na
     takav način  da je  favorizirala monopoliste  i  sprječavala konkurenciju.
       Američki  ekonomist  Robert  Brady  ispravno  je  opisao  njemačku  fašističku
     državu  kao  «diktaturu  monopolističkog  kapitalizma.  Radi  se  o  'fašizmu'
     poslovnog poduzetništva  organiziranog  na  osnovi  monopola  koji  ima  potpuno
     zapovjedništvo nad svom vojnom,  policijskom, pravnom i propagandnom moći
     države. » 4
       Stocking i VVatkins saželi su to ovako:


       Njemačka  kemijska  industrija  približila  se  potpunoj  kartelizaciji  najviše  što  su
       kombinirani  napori i  organizacijski talenti  njemačkog poduzetništva i nacističke
       države mogli postići - a to je bilo stvarno blizu. Čak i prije 1933. godine industrijsko
       udruživanje ukonzorcije daleko je uznapredovalo, a od svih industrijamožda najviše
       u  kemijskoj.  Fašizam je  samo  upotpunio  program  i  integrirao  cijelu  strukturu...
       U kartelima koje je nacistička država stvorila u njemačkoj  industriji često je bilo
       teško utvrditi gdje završava državna i započinje kartelska kontrola. Totalitarizam je
       na kraju  uključivao  gotovo potpuno  ujedinjenje  industrije i države. 5


       To  ujedinjenje  nije  se  dogodilo  kao  rezultat  nekontroliranih,  prirodnih
     sila.  Nastalo  je  kao  rezultat  dugih  i  strpljivih  napora  od  strane  vođa  kartela,
     uz korumpiranost političara  i potpunu  naivnost  glasača.  Davno  prije  no  što  je
     Hitler postao nacionalna figura kartel je bio dominantna sila, iza kulisa, u dugom
     nizu  njemačkih  vlada.  Farbenov  predsjednik  Hermann  Schmitz  bio  je  osobni
     savjetnik kancelara Brueninga. Dr. Karl Duisberg, prvi predsjednik odbora I.G.-
     ja (ujedno i osnivač američkog Bayer Co.)  i Carl Bosch, Schmitzov prethodnik
     na  mjestu  predsjednika  I.  G.-ja,  stvorili  su  tajni  četveročlani  politički  odbor  s
     ciljem  nametanja  kontrolnih  veza  svim  njemačkim  političkim  strankama.  U
     Nirnberškom procesu barun  von  Schnitzler svjedočio je  da  I.  G.  nije  oklijevao



      Sasuly, I.  G.  Farben, op.  cit,  str.  128.
      Stocking  i Watkins,  Cartels  in  Action,  op.  cit,  str. 411,  501.
   159   160   161   162   163   164   165   166   167   168   169