Page 141 - David Icke - Vodič kroz svjetsku zavjeru
P. 141

Židovi  imaju  svoj  sabat  u  subotu  ili  Saturn-day  (engl.
 Saturday;  op.  prev.),  u  drukčijem  obliku  štovanja  Nimroda
 (slika  65).  U  babilonskim/kaldejskim  misterijama  Nimrod
 je  obožavan  kao  Saturn.  Njegov  je  rođendan  slavljen
 tijekom  svetkovine  Saturnalija  u  razdoblju  prije  našeg
 j
 Božića,  a u ednom je  razdoblju  Rim  čak  nazivan  „gradom
 Saturna".  Najužoj  eliti  kršćanske  i  židovske  religije  to  je
 poznato,  ali nižerangiranim ljudima  u haljama te široj pastvi
 prodaje  se  lažna  priča.  O n o  što  elita  zna  da  je  simbolično
 u  smislu  spominjanja  Isusa  i  koječeg  drugog,  sljedbenici  i
 nižerangirano  svećenstvo  trebaju  uzeti,  kako  im  je  rečeno,
 kao doslovno, inače će gorjeti  u paid u. Rimska crkva stvorena
 je  kao  paravan  babilonske  religije  iza  koje  se  može  prikriti
 pravi plan  za  uspostavu globalne kontrole,  između ostalog  i
 kontrola  uma  širokih  masa  ljudi  kroz vjersku  indoktrinaciju  Slika  68:  Izvorni  egipatski  obelisk  pod  nazivom  Kleopatrina igla  u  Londonu  ...  izvorni  obelisk  u njujorškom
 temeljenu  na  strahu  od  nevjerovanja.  Central  Parku,  također  znan  kao  Kleopatrina  igla  ...  izvorni  obelisk  iz Luksora na Place  de la  Concordeu u
          Parizu  ...  i  Washingtonov  spomenik  u  Washingtonu
 Simbole  Babilona  i  njegova  štovanja  Sunca/božice  u
 'kršćanstvu'  nalazimo  posvuda.  Krug Trga  Sv.  Petra  u  Rimu
 sa  svojih  osam  zraka  predstavlja  božicu  Semiramidu  ili  Ištar,  a  obelisk  i  božična  jelka  U egipatskim  pričama  o bogu  Sunca  Ozirisu  stoji daje rasječen  na  14 dijelova  koji su
 nadahnuta Babilonom  izdizala se  nad prizorom  Kristova rođenja kada sam 2007. godine   potom  razbacani  diljem  kraljevstva.  Njegova  žena,  djevičanska  majka  Izida,  pronašla  ih
 posjetio Rim  (slika 67).  Car Kaligula prenio je obelisk iz Egipta  u prvom  stoljeću  te  ga je   je  sve  osim  njegova  penisa  i  zato je načinila jedan  umjetni,  simboliziran  obeliskom.  Ista
 podigao  u  Kaligulinom krugu  (odnosno kasnijem  „Neronovom krugu"  ili,  što je doista   se priča ponavlja  s  Nimrodom  i  Semiramidom  u Babilonu, što je razlog da tajna društva,
 prikladno,  u „Vatikanskom krugu"),  a na svoje sadašnje  mjesto  preseljen je  1586. godine.   u  prvom  redu  Slobodni  zidari,  posvuda  podižu  obeliske.  Nije  slučajno  da  sva  glavna
 Drevni  grčki  povjesničar Diodor navodi da je  kraljica Semiramida  u  Babilonu  postavila  središta  gmazovskih  križanaca  -  Rim,  London,  Pariz  i  New  York  -  posjeduju  izvorne
 obelisk  visok  40  m,  te  da  je  bio  povezan  sa  štovanjem  Sunca,  predstavljajući  falus  boga  egipatske  obeliske,  niti  da Washington  ima  najveći  obelisk  na  svijetu,  slobodnozidarski
 Sunca  Baala/Nimroda.  Neki  masonski  istraživači  kažu  da  riječ  'obelisk'  doslovno  znači  Washingtonov  spomenik  (slika  68).
 „Baalova  strijela"  ili  „Baalov rasplodni  organ".  Iz  tog razloga obelisk  također  predstavlja
 pripadnike krvne loze gmazovskih hibrida  koji su,  iskreno  rečeno,  hrpa  pimpeka.  Sinovi i Sunca Božja
          'Kršćanski'  Božić  bio je  babilonska  -  'poganska'  -  svetkovina  usred  zime  u  spomen  na
          smrt  Nimroda/Tamuza,  a  prikazuje  Sunce  koje  'umire'  u  zimskom  suneostaju  kada
          doseže  najnižu  točku  svoje  snage  na  sjevernoj  polutki.  Tri  dana  kasnije,  na  dan  koji
          je  postao  naš  25.  prosinac,  slavili  su  'rođenje'  Sunca  (Nimroda/Tamuza);  odatle je  to
                                j
          rođenje'  dano  'Isusu', još ednom  simbolu  Sunca.  Naš 25.  prosinac  bio je  rimski  Nalalis
          Soliš  Invicti  -  Rođenje  nepokorenog  Sunca,  a  tijekom  tisuća  godina  prije  kršćanstva
          bilježimo  cijeli  niz  'isusovskih'  likova.  Među  njima  su  Oziris  i  Horus  (Egipat);  Mitra/
          Mitras  (Perzija  i  Rim),  Dioniz  i  Bakho  (u  Grčkoj/Rimu  znan  kao  'Sin  zmije');  Atis  iz
          Erigije  (sadašnja Turska);  Krišna  (Indija)  i, naravno, Tamuz ili Ninus iz Babilona. Tu su
          i  Buddha  Sakia  iz  Indije;  Salivahana  s  Bermuda;  Odin  iz  Skandinavije;  Krit  iz  Kaldeje;
          Zoroaster  iz  Perzije;  Baal  i  Taut  iz  Fenicije,  Indra  s  Tibeta;  Bali  iz  Afganistana;  Jao  iz
          Nepala;  Wittoba  kod  Bilingoneza;  Xamolxis  iz  Trakije;  Zoar  nekih  indijskih  bonza
          (svećenika); Adađ iz Asira; Deva Tat  i  Sammonocadam iz Šijama; Alkid iz Tebe; Mikado
          kod šintoista; Beddru iz Japana; Hesus ili Eros, i Bremrillahm kod Druida; Thor, Odinov
          sin,  kod  Gala;  Kadmus  iz  Grčke;  Hil  i  Feta kod  Mandaita;  Gentaut  i  Quetzalcoatl  iz
          Meksika;  Univerzalni  monarh  kod  Sibiia;  Ischy  s  Formoze;  Onaj  Sveti  iz Xace;  Fohi  i
          Tien  iz  Kine;  Adonis,  sin  djevice  Io>  iz  Grčke;  Iksion  i  Kvirin  iz  Rima;  te  Prometej  s
   136   137   138   139   140   141   142   143   144   145   146