Page 60 - Pyotr Ouspenskii - U potrazi za čudesnim
        P. 60
     predstavljajući  paralelne  funkcije  čoveka  sa  fizičkim  telom  i
    čoveka koji  poseduje četiri  tela.
          Automat koji                  Različite i proti-
                     Želje koje
          radi pod spol-  proizvodi auto  Misli koje izla  vrečne  'volje'
            jašnjim    mat      ze iz želja   koje stvaraju
           uticajima                        želje
          Telo koje sledi   Emocionalne     Ja
          želje i emocije   moći i želje ko  Misaone funkci
                                            Ego
           koje su po  je slede misao i   je koje slede   Svest
            dređene            svest i volju
           inteligenciji   inteligenciju    Volja
                            Sl. 2
         U prvom slučaju, rekao je G., to se odnosi samo na fun
    kcije  čoveka koji  ima  samo  fizičko telo,  automat koji zavisi  od
    spoljašnjih  uticaja,  a  sledeće  tri  funkcije  zavise od  fizičkog  tela
    i  spoljašnjih  uticaja  koje  ono  prima.  Želje  ili  odbojnosti  'Ja
    hoću',  'Ja neću',  'Sviđa mi se',  'Ne sviđa mi se' su funkcije ko
    je zauzimaju mesto drugog tela, zavise od slučajnih potresa i uti
    caja.  Mišljenje,  koje  odgovara  funkcijama  trećeg  tela  je  u
    potpunosti mehanički proces.  'Volja' ne postoji u običnom me
    haničkom čoveku, on ima samo želje; a veća ili manja POSTO
    JANOST u  željenju i  htenju zove se jaka ili slaba volja.
         U  drugom slučaju,  kada  su u  pitanju  funkcije četiri  tela,
    automatizam fizičkog  tela zavisi od uticaja ostalih tela.  Umesto
    neusaglašenih i često protivurečnih aktivnosti zbog različitih že
    lja, postoji JEDNO JEDINO JA, celo, nedeljivo i postojano; po
    stoji  INDIVIDUALNOST,   koja  dominira  fizičkim  telom  i
    njegovim  željama i  koje je  sposobno  da prevaziđe  njegov  otpor
    i  oklevanje.  Umesto  mehaničkog  procesa  mišljenja  postoji
    SVEST. Postoji i VOLJA, a to je moć, koja nije sastavljena od
    raznih, često, protivurečnih želja koje pripadaju različitim »Ja«,
    već izlaze iz svesti i njima vlada individualnost ili jedinstveno i
    postojano ja.  Samo se  takva  volja može zvati  »slobodnom«, jer
    ne zavisi od slučajnosti, nepromenljiva je i njome se ne upravlja
    spolja.





