Page 30 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Proučavajući što se dogodilo u argentini došli su do zaključka da je nerealno
jaka vrijednost njihove valute bila glavni uzrok raspada njihove realne tj. proizvod-
ne ekonomije i visoke stope nezaposlenosti.”
“I dalje mi nije jasno što znači nerealan tečaj”, bila je uporna Natalija.
“Vidim da ti opet treba slikovito objašnjenje” nasmijao se Ivan i rekao “Dobit ćeš ga.”
“Pokušaj zamisliti političare koji puno kradu. Npr. na gradnji 3 km autoceste
ukradu milijardu kuna. Pokušaj zamisliti tu količinu novca, trebao bi ti viličar da ju
preneseš. Potom zamisli da tu ne staju, nego da nastave krasti gdje god i koliko god
stignu, milijune i milijarde. Što bi se dogodilo sa proračunom?”
“Bio bi velik deficit, odnosno u državnoj kasi bi bio značajan manjak”, odgovo-
rila je Natalija.
“Upravo tako”, odgovorio je Ivan, te ju potom upitao “Što bi se dogodilo ako bi
se ta velika rupa financirala kunama iz središnje banke?”
“Hm...” zamislila se Natalija – “Povećala bi se količina kuna u opticaju, budući
da bi novi novac bio pušten u sustav.”
“Sada imam par pitanja za tebe”, rekao je Ivan i nastavio “Kako bi se to odrazilo
na tečaj kune u odnosu na euro, na stopu inflacije i na koji način bi se taj novac unu-
tar društva raspodijelio?”
Natalija je utonula u svoje misli, te potom počela nizati odgovore:
“Prvo. Kuna bi oslabila u odnosu na euro jer povećanje ukupne količine kuna u
opticaju ne bi pratilo i proporcionalno povećanje ukupne količine eura.
Drugo. Bila bi veća stopa inflacije, budući da bi se ukupna novčana masa poveća-
la za iznos ukradenog novca. Kako je taj iznos velik, cijene bi značajno porasle.
Treće. Novac se ne bi ravnomjerno raspodijelio. Mala grupa ljudi koja puno kra-
de bi imala nesrazmjerno više novca u odnosu na ostale članove zajednice.”
“Dobro zaključuješ”, rekao je Ivan - “pokušaj me sada pratiti.”
“Sama si došla do zaključka da bi se veći deficit koji bi bio posljedica njihovog
lopovluka osjetio na stopi inflacije.”
“Točno”, odgovorila je Natalija.
“Međutim, rekla si i da se novac ne bi ravnomjerno raspodijelio. Što bi to značilo
u praksi?”, upitao ju je Ivan.
“Pa u biti je jednostavno”, rekla je Natalija i nastavila - “Cijenu inflacije bi plaćali
svi podjednako, ali ne bi svi imali i podjednako više novca.
Npr. - količina novca u opticaju bi se povećala za 20%, pa bi sukladno tome i
cijene porasle za otprilike 20%.
Međutim, golemoj većini plaće bi porasle samo 5%. S druge strane, političarima
koji kradu primanja bi se povećala 5000%, ali bi njima cijene porasle isto kao i dru-
gima – 20%.
Ponavljam, cijene rastu jednako za sve – u skladu sa stopom inflacije, ali nemaju
svi podjednako više novca. Oni koji kradu - imaju ga puno više od ostalih.

30