Page 101 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi

nost se uvijek kreće po rubu abnormalnog, graničena želja za seksualnim osvajanjem svih
uvijek je praćena sljepilom za realnost, prinu- žena i da ga jedino pritisak društva sprečava da
dom, i predstavlja prijenos ljubavnih objekata provodi svoje želje. Kao rezultat, muškarci su
iz djetinjstva. Ljubav kao racionalni fenomen, uzajamno ljubomorni i ta bi se uzajamna ljubo-
kao vrhovno postignuće zrelosti, nije bila pred- mora i natjecanje nastavili čak ako bi iščezli svi
6
met istraživanja, jer nije za Freuda stvarno socijalni i ekonomski razlozi za to.
postojala. Najzad, na Freudovo je mišljenje znatno
Međutim, bilo bi pogrešno precijeniti utjecaj utjecao tip materijalizma što je dominirao u
Freudovih ideja na shvaćanje da je ljubav re- devetnaestom stoljeću. Čovjek je vjerovao da se
zultat seksualne privlačnosti, ili bolje, da je ona supstrat svih duhovnih fenomena može naći u
isto što i seksualno zadovoljenje, koje se refle- fiziološkim pojavama. Stoga je Freud ljubav,
ktira u svijesti. Zapravo se uobičajena veza mržnju, ambiciju, ljubomoru, objasnio kao broj-
odvija upravo na obratan način. Na Freudove je ne izraze različitih oblika seksualnog instin-
ideje djelomice utjecao duh devetnaestog sto- kta. On nije shvatio da osnovna realnost leži u
ljeća, a djelomice su postale popularne posred- totalitetu ljudske egzistencije, prije svega u
stvom duha koji je zavladao poslije prvog svjet- ljudskoj situaciji zajedničkoj za sve ljude, a
skog rata. Jedan od faktora koji su podjednako zatim u ljudskoj životnoj praksi koju određuje
(Odlučni
korak
specifična
struktura
društva.
utjecali na popularna i frojdistička shvaćanja iznad tog tipa materijalizma učinio je Marx
bio je, kao prvi, reakcija protiv strogih običaja svojim »historijskim materijalizmom-« u kojemu
viktorijanske ere. Drugi faktor koji određuje ni tijelo, ni instinkt, kao što su potreba za hra-
Freudove teorije nalazi se u dominantnom nom ili posjedovanjem, ne služe kao za
ključ
shvaćanju čovjeka zasnovanom na strukturi ka- razumijevanje čovjeka, totalni proces čo-
pitalizma. Da bi se dokazalo da kapitalizam vjekova života, njegova već praksa«). Pre-
»životna
odgovara prirodnim potrebama čovjeka, trebalo ma Freudu, potpuno i neinhibirano zadovolje-
je pokazati da je čovjek po prirodi sklon nje svih instinktivnih želja stvorilo bi zdravlje
natjecanju i da je pun uzajamnog neprijatelj- i sreću. Međutim, očite kliničke činjenice doka-
stva. Dok su ekonomisti to »-dokazivali-« u smi-
slu neutažive želje za ekonomskim dobitkom, 6 Jedini Freudov učenik koji se nikada nije odvojio
a darvinisti u smislu biološkog zakona preživ- od učitelja, a koji je ipak u posljednjim godinama
svoga života promijenio svoje poglede na ljubav, bio
Zbog
ovog
ljavanja najsposobnijih, Freud je došao do istog je Sandor Ferenzi. ljubavi« odličnog razmatranja (»Lea-
de
Forest
Izette
pitanja
»Sukus
vidi
od
rezultata, pretpostavivši da čovjeka goni neo- ven of Love«, Harper and Brothers, New York, 1954).

116 117