Page 149 - Edward Griffin - Svijet bez raka

1 4 2 Svijet bez raka

ključ svjetske moći bilo zlato, danas je to nafta. A dogodilo se da isti ljudi danas
kontroliraju i jedno i drugo.
Hovvard Ambruster, autor knjige Treason's Peace (Mir postignut izdajom),
ovako je to sažeo:

O I. G. Farbenu obično se govori kao o ogromnom njemačkom kartelu koji
kontrolira kemijske industrije širom svijeta i iz kojih profiti teku natrag u sjedište u
Frankfurtu. Međutim, Farben nije tek industrijski koncern koji vode Nijemci radi
izvlačenja profita u zemlji i inozemstvu. Umjesto toga, on jest i treba ga shvaćati
kao zavjereničku organizaciju koja, kroz strane podružnice i pomoću tajnih veza,
upravlja široko razgranatom i vrlo djelotvornom mašinerijom za špijunažu, čiji je
krajnji cilj osvajanje svijeta - i svjetska superdržava pod kontrolom Farbena. 1

Veliki dio ranog znanstvenog znanja koje je njemačkoj industriji omogućilo
da preuzme svjetsko vodstvo na području organske kemije bio je rezultat
pionirskih radova genija - poznatog kemičara Justusa von Liebiga. Zanimljiva je
podudarnost da je Liebig, nedugo po završetku sveučilišnog obrazovanja 1824.
godine, prvi put privukao pažnju znanstvene zajednice objavivši rad o kemijskim
svojstvima gorkog badema, tvari bogate vitaminom BI7. Utvrdio je prisustvo
benzaldehida, sastojka koji djeluje protiv stanica raka, ali nema naznaka da je
ikada nastavio s istraživanjima u smjeru konkretne primjene u liječenju raka. 2
I. G. Farben su 1926. godine osnovala dva genija, njemački industrijalac
Hermann Schmitz i švicarski bankar Eduard Greutert. Greutert se rado služio
3
«kreativnim knjigovodstvom« i stvarao je financijske labirinte kako bi prikrio
Farbenovo vlasništvo nad kompanijama. Schmitz je bio direktor velike Deutsche
Reichsbank i Banke za međunarodne obračune sa sjedištem u Švicarskoj. I tako
su, od početka, čelnici I. G. Farbena bili dio međunarodne bankarske strukture.
Do početka Drugog svjetskog rata I. G. Farben je postao najveći industrijski
koncern u Europi, najveća kemijska kompanija na svijetu i dio najmoćnijeg
kartela u povijesti. Trebalo bi nam sat vremena samo da naglas pročitamo imena
4
kompanija iz cijelog svijeta s kojima je imao isprepletene kartelske sporazume.
Bilo ih je, zapravo, preko 2.000. Kad se popis suzi samo na one kompanije koje
5

Howard Ambruster, Treason's Peace, (New York: Beechhurst Press, 1947.), str. vii.
2 Richard Sasuly, I.G. Farben, (New York: Boni & Gaer, 1947.), str. 21.
Greutert je također bio Nijemac po nacionalnosti. Njegova banka imala je sjedište u Baselu i bila je
poznata kao Greutert & Cie.
4
To je bilo mišljenje američkog Ministarstva pravosuđa izraženo u U.S. vs. Allied Chemical & Dye
Corp. et. ah, američki Okružni sud u New Jerseyu, 14. svibnja 1942. g.
5 General Eisenhower, kao vrhovni zapovjednik u američkoj okupacijskoj zoni, izvijestio je da je I.
G. Farben imao udio u dionicama 613 korporacija, uključujući 173 u stranim zemljama, nagomilanu
aktivu od 6 milijarda reichsmaraka, i «djelovao s različitim stupnjem moći u preko 2.000 kartela«. Vidi
New York Times, 21. listopada 1945. g., rubrika 1, str. 1,12.