Page 420 - David Icke - Ljudski rode, ustani - Ovaj lav vise ne spava
P. 420
'Igra'virtualne stvarnosti 407
i one druge, ovisnosti reptilskog mozga. Kada nešto doživljavamo ili nešto vidimo ili
,
čujemo, mi na to ‘reagiramo’ obično na način na koji bi reagirala većina.
Ljudi kažu: „Kako si reagirao na ovo ili ono?” ili „Zašto si tako reagirao?” Upravo
se o tome i radi: o reakciji, kemijskoj reakciji. Gotovo svaki put reagiramo u skladu s
programom tjelesnog računala koji nasljeđujemo i potom nadograđujemo načinom
.
na koji doživljavamo ono što zovemo ‘stvarnost’ Traume ‘downloadirane’ tijekom
djetinjstva osobito su snažni programatori budućih cjeloživotnih reakcija i predodžbi.
Ove reakcije pohranjene su na informacijskim razinama stanica - kompjutorskim
čipovima - i ostalim dijelovima biološke, energetske i digitalne strukture. Ondje se
pohranjuju naslijeđeni program i svakodnevni ‘downloadi’ koji potječu od naših
iskustava. Upravo su informacije pohranjene u stanicama/DNK one koje ‘reagiraju’
na svakodnevni život na osnovu toga kako je tjelesno računalo programirano da
reagira. Većina onoga što ljudi nazivaju svojim „gadnim navikama” jesu naslijeđeni
ili preuzeti softverski programi prisutni u tjelesnom računalu. Ciklus možemo
prekinuti tek kada postanemo posve svjesni, tada ćemo polako početi preuzimati
kontrolu nad svojim životom. U tom trenutku tjelesno računalo služi Svijesti kao
sredstvo kojim ona doživljava ovu stvarnost po vlastitom odabiru. Računalo nam
prestaje biti gospodar i počinjemo živjeti život umjesto da život živi nas. Ovisnosti
su općenito pojave na razini tjelesnog računala, pa ako znate kako to funkcionira
možete umetnuti program koji će aktivirati neku ovisnost, reakciju ili vjerovanje.
Marketinški stručnjak Martin Lindstrom u svojoj knjizi Kupnjologija (Buyology)"
otkriva kako svjetske kampanje protiv pušenja sa svim njihovim upozorenjima i
zastrašujućim prikazima ustvari stimuliraju jedno područje u mozgu znano kao
„točka žudnje”. Ove kampanje potaknule su ljude da još više puše jer su aktivirale
točku žudnje, nucleus accumbens, a čim je stimulirana ona traži sve veće doze
svoga ‘fiksa, što god to bilo. Razvija se posve novo područje prodaje pod nazivom
‘neuromarketing’ koji je uperen na različite dijelove mozga gdje se nastoje izazvati
potrebne reakcije, dok kupci misle da vrše vlastiti slobodan odabir. Čovječanstvo je
pojedinačno i kolektivno kontrolirano posredstvom istih tehnika orkestriranih od
strane stručnjaka na tom polju koji su daleko umješniji od bilo kojeg trgovca.
Iluzija spola
Najdublji osjećaj ljudskog samoidentiteta je onaj koji se odnosi na to jesmo li
muškarac ili žena. Neki su ljudi toliko smeteni u vezi svoga spola da se podvrgavaju
dugim i bolnim operacijama promjene spola. Ali, kako možete biti žena ili muškarac
kad vas kemikalije i kirurgija mogu prebaciti iz jednog spola u drugi? Godine 2006.
u britanskim je novinama izašla priča o kokoši Freaky (na hrvatskom bismo je
‘krstili’ npr. kao Šiziku; op. prev.) koja je život započela kao pile ženskog spola i osam
je mjeseci sretna i zadovoljna nesla jaja. Odjednom joj je počela rasti tamnocrvena
krijesta, počela je kukurikati u zoru i pokušala se pariti s drugim kokosima. Freaky
je promijenila spol - mentalno, emocionalno i fizički - te je postala pjetlić! To
se dogodilo jednostavno zato što je, iz nekog razloga, ‘ona’ počela stvarati velike
količine testosterona te se pretvorila u ‘njega’ Cijelu tu nevjerojatnu preobrazbu spola
.