Page 134 - Boris Mouravieff – Gnoza

(4)

Subjektivno, možemo razlikovati četiri kategorije kretanja po njihovom
odnosu prema stopi percepcije:
- Kretnje tako male brzine da objekt koji se kreće izgleda nepokretan.
Primjeri: opća pojava rasta; kretanje kazaljke sata i minute na satu;
- Kretnje čija je brzina perceptibilna, ali gdje naša percepcija forme
objekta koji se kreće ostaje ista - velika većina kretnji u svakodnevnom životu.
Primjeri: hodanje, plesanje, vozila koja vuče konj, auti, avioni, brodovi, kazaljke
sekunde na satovima, itd.;
- Kretnje još brže, tako da je naša percepcija objekta koji se kreće
deformirana na takav način da možemo uhvatiti samo trag njegova kretanja.
Primjeri: brze geste, posebno ako su ponavljanje; vibratorne kretnje kao kretanje
grana zvučne viljuške, itd.;
- Kretnje tako brze da objekt u kretanju 'nestaje'. Primjeri: putanja
metka, itd.

Ove kategorije su subjektivne, u smislu da se identična brzina u danom
trenutku percipira različito od strane različitih ljudi - posebno ako se ova kretnja
približava granici između različitih kategorija. Ali za svaku danu osobu, ove su
kategorije objektivne u odnosu na njezinu vlastitu stopu percepcije. Ovo je važno
primijetiti. Putem modificiranja naše percepcije kretnji, možemo procijeniti
rezultate pokušaja kontroliranja motoričkog centra i motoričkih sektora dva
druga centra.
Stjecanje sposobnosti da se voljno modificira brzina percepcije u oba
smjera igra važnu ulogu u ezoteričnoj evoluciji, budući da se to odnosi na sve
kretnje. Pošto je sva mentalna aktivnost u suštini kretnja, moguće je, uz dovoljan
trening primijenjen na misao, prvo, zaokružiti lakše zbir ideja koje bi nam u
protivno pobjegle, i drugo, prodrijeti u njihove najfinije detalje s velikom
oštrinom. U isto vrijeme, ova sposobnost znatno povećava kapacitet za rad.
Primijenjen na osjećaje, ovaj trening omogućuje nam da direktno percipiramo
skrivene težnje velikih kolektiva - nacija, ili čak grupa nacija - i da im damo formu.
Na individualnom planu, on otvara neslućene dubine emocionalnog života.
Veliki vođe čovječanstva čija postignuća su dala nova usmjerenja
povijesti ljudi, kao što su Aleksandar Veliki, August, i Petar Veliki, posjedovali su
ovu sposobnost u vrlo razvijenom obliku. To objašnjava tajnu njihove izvanredne
sposobnosti da koriste vrijeme, nešto što u protivnom ostaje neobjašnjivo.
Povezano s ovim razmatranjima, moramo spomenuti jedan od aforizama
Tradicije, koji kaže: 'Točnost štedi vrijeme.'

132 |