Page 36 - Željko Škrinjar - Geoinzenjering, klima i zdravlje

I dok je danas pozornost u pravilu usredotočena na staklenički učinak i plinove
koji ga stvaraju, ne smije se isključiti mogućnost da se uzroci tako snažnim klimat-
skim promjenama kriju u pojačanom dotoku Sunčeve energije na Zemlju (E ) zbog
2
manipulacije atmosferom. A ta se energija zbog učinka staklenika također velikim
dijelom zadržava u atmosferi i dodatno podiže temperaturu na Zemlji.
Još nešto govori u prilog ovakvom načinu razmišljanja, a to je neobično velika ra-
zlika između dnevnih i noćnih temperatura. Čest je slučaj da, čim sunce zađe, osjet-
no zahladi, što potkrepljuje činjenicu da preko dana imamo pojačan dotok Sunčeve
energije na Zemljinu površinu.

Neobična nepravilnost

Tijekom 2017. godine, u okviru TV meteorološke prognoze, pojavila se grafika
kojom je predstavljeno 10 najtoplijih godina otkako postoje mjerenja, sve do 2016.
godine.

Slika 30. Deset najtoplijih godina u povijesti mjerenja

Izvor: http://www.climatecentral.org/gallery/graphics/2016-was-the-hottest-

year-on-record

Meteorolog se osvrnuo na statističke podatke, a meni je crtež privukao dodatnu
pozornost. Pogled mi se zadržao na diskontinuitetu temperaturne krivulje između
2014. i 2015. godine.
Poznate su Leibnizove definicije kontinuiteta prema kojima se u prirodi ništa ne
događa skokovito.

Željko Škrinjar 35