Page 34 - Željko Škrinjar - Geoinzenjering, klima i zdravlje

Osnovna dosadašnja zapažanja, saznanja, ideje i sumnje možemo skupiti na jed-
no mjesto i prikazati ih slikom 28. Njome su obuhvaćeni:
1) osoba/osoblje koje odlučuje o provedbi geoinženjeringa
2) zaprašivanje atmosfere (kemotragovi)
3) mikrovalni odašiljač
4) elektromagnetsko zračenje
5) dio ionosfere koji se ozračuje
6) novostvorena rupa u ozonskom sloju
7) pojačano UV zračenje na površini Zemlje
8) ELF – elektromagnetski valovi ekstremno niskih frekvencija
9) posljedice provedbe geoinženjeringa – udar na klimu, tlo, biljni i životinjski
svijet, ljude.
Kao što vidimo, sve kreće od namjere i odluke da se u prirodi postignu određene
promjene. Da bi se pokrenule promjene, potrebna je energija. Da bi se na određe-
nom mjestu na površini Zemlje dobila ta energija, djeluje se u atmosferi tako da se
u ionosferu, na mjestu koje se nalazi na pravcu određenom Suncem i ciljanim mje-
stom na Zemlji, dovede pomoću mikrovalnih odašiljača energija kojom se stimulira
taj dio ionosfere na ionizaciju.
Da bi se postigla što intenzivnija ionizacija, provodi se zaprašivanje stratosfere
pojedinim metalima (npr. aluminij, barij, stroncij) s nižim relativnim atomskim ma-
sama (lakše se dižu uvis) i niskim ionizacijskim potencijalom (lako se ioniziraju). Ci-
jeli taj proces u konačnici utječe na slabljenje i proboj ozonskog sloja pa na Zemljinu
površinu dospijeva više energije, čime se ugrožava život na Zemlji.
Kako je u prezentaciji navedeno, stimuliranje ionosfere na ionizaciju provodi se
megavatnim mikrovalnim odašiljačima, a to otvara brojna nova pitanja.
Osim što se primjenom ovakvih odašiljača grije atmosfera i oštećuje ozonski sloj,
moramo se zapitati odakle tolika energija za rad tih odašiljača. Naravno, ne radi se
samo o jednom odašiljaču, već oni moraju biti raspoređeni po cijelom planetu da bi
se moglo djelovati globalno. Poznato je da proizvodnja električne energije povlači
za sobom dodatno zagrijavanje i zagađenje planeta pa bi bilo zanimljivo znati, koliko
se ukupno energije za rad tih naprava mora osigurati.
Još je nešto ovdje važno. Sve do početka pedesetih godina, poziva se autor pre-
zentacije na znanstvene radove, D-sloj ionosfere bio je zanemarive debljine. Među-
tim, od početka korištenja zrakoplova s mlaznim pogonom do danas, D-sloj se znat-
no uvećao, a time i njegov štetan utjecaj na ozonski sloj. U današnje vrijeme, kad
imamo stotine tisuća preleta zrakoplova dnevno, otvara se i prostor za manipulaciju
ovim dijelom atmosfere, čime se, pak, otvara prostor za manipulaciju vremenom –
temperaturom, vjetrom, oborinama…

Željko Škrinjar 33