Page 43 - Željko Krstić - Korupcija
P. 43
Željko Lj. Krstid SVITAC, novembar 2014
Korupcija je najraširenija u graĎevinskom Predstavnici poslovnih subjekata u Crnoj Gori
sektoru (12,2 posto), a slijede veleprodaja i rangiraju korupciju kao petu najznačajniju
maloprodaja (10,3 posto) te transport i prepreku za obavljanje biznisa, nakon visokih
skladištenje (9,9 posto), dok su podaci za poreza, komplikovanih zakona o porezu,
proizvodnju, opskrbu strujom, plinom i vodom i ograničenog pristupa finansiranju i regulative o
ugostiteljstvo nešto manji (9,2 odnosno 9 posto). radu.
U Hrvatskoj najviše korupcije ima u trgovini, a • Oko šest od deset kompanija imala su najmanje
slijede graĎevinarstvo i proizvodnja. jedan direktan kontakt sa drţavnim sluţbenikom
u proteklih 12 mjeseci prije istraţivanja.
Mito se najčešće daje u obliku gotovine, više od
trećine, a u ostalim slučajevima kao plaćena • Stopa prisutnosti podmićivanja meĎu onim
hrana ili piće ili neka druga roba. U deset posto poslovnim subjektima koji su imali kontakt sa
slučajeva korupcija je bila u obliku razmjene drţavnim sluţbenicima u tom periodu je 3,2%.
usluga.
• Poslovni subjekti koji daju mito plaćaju iznos
Prosječni iznos mita u regiji je 881 euro. Najviši od 4,6 mita drţavnim sluţbenicima u 12 mjeseci
je na Kosovu gdje u prosjeku iznosi 1787 eura, prije istraţivanja.
dok je prosjek u Hrvatskoj 395 eura, a u BiH 327 • Postoje neke varijacije u prisutnosti
eura. Prosječno mito u Srbiji iznosi 935 eura, u podmićivanja u okviru biznis sektora u Crnoj
Albaniji 904, u Crnoj Gori 830, a Makedoniji 689 Gori: Transport i skladištenje (6,5%) i Usluge
eura.
smještaja i ishrane (5%) imaju veće stope
Podmićivanje se najčešće koristi radi ubrzanja prisutnosti podmićivanja u odnosu na
procedura, boljeg tretmana i finalizacije Proizvodnju i graĎevinarstvo u kombinaciji
postupka, a često i kako bi se osigurala naklonost (2,9%) i Trgovinu na veliko i malo (2,2%).
sluţbenika za buduću suradnju.
• U Crnoj Gori, više od jedne trećine (35,7%)
Izvješće otkriva da se mito češće iznuĎuje od mita se plaća u gotovini. Srednji iznos koja se
malih tvrtki nego od velikih i da su više izloţene plaća po mitu je 411 eura koji odgovara 830
tvrtke s mještovitim domaćim i stranim kapitalom EUR-PPP.
nego one u čijem su isključivom vlasništvu • U 44 % svih slučajeva podmićivanja, plaćanje
stranci.
mita se ili eksplicitno (7,6%) ili implicitno
Kad je riječ o primateljima, to su najčešće (14,3%) traţi od strane drţavnog sluţbenika ili se
predstavnici lokalnih i regionalih vlasti, zatim traţi preko treće strane (22,1%) u ime zvaničnika,
sluţbenici poreznih i carinskih sluţbi te dok u 48,7% slučajeva mito nudi predstavnik
sluţbenici tvrtki za pruţanje komunalnih usluga. poslovnog subjekta, a da prethodno mito nije
Često se podmićuje i sluţbenike policije, traţen.
inspektorata, katastarskih ureda te zdravstva.
• Dvije petine (40,5%) svih mita koja plaćaju
Manje od dva posto poduzetnika odlučilo je poslovni subjekti u Crnoj Gori se daju prije
prijaviti sluţbenike koji su traţili mito, a šest ih je usluge, dok preko jedne četvrtine (28,6%) se daju
posto zbog toga odustalo od investicija, po nakon što se usluga obavi.
izvješću.
12• Glavni razlozi plaćanja mita su da se ubrza
BIZNIS, KORUPCIJA I KRIMINAL U procedura (45,7%) i da se omogućiokončanje
CRNOJ GORI
43 | P a g e
