Page 273 - Jordan Peterson - 12 pravila za život

posto. Sada ih koristi četiri od pet žena dok ostale koriste higijenske uloške

koji sada iznimno dobro upijaju i čvrsto stoje zahvaljujući učinkovitim ljepljivim
trakama (za razliku od onih neudobnih, glomaznih, golemih higijenskih uložaka
nalik pelenama kakvi su bili u opticaju 1970-ih). Jesu li Arunachalam, Simpson i
Haas ugnjetavali žene ili su ih oslobađali? Što je s Gregoryjem Goodwinom
Pincusom koji je izumio kontracepcijsku pilulu? Na koji su način ovi praktični,
prosvijetljeni, uporni muškarci dio restriktivnoga patrijarhata?

Zašto podučavamo mlade ljude da je naša fascinantna kultura plod muškoga
ugnjetavanja? Zaslijepljena tom središnjom pretpostavkom, vrlo različita
područja poput obrazovanja, socijalnoga rada, povijesti umjetnosti, rodnih
studija, književnosti, sociologije i sve više i prava aktivno tretiraju muškarce kao

tlačitelje, a muške aktivnosti kao inherentno destruktivne. Također, često
otvoreno i izravno promoviraju radikalan politički angažman - radikalan po svim
normama društava unutar kojih se odvijaju - koji ne razlikuju od obrazovanja.
Institut za ženske i rodne studije Pauline Jewett na Sveučilištu Carleton u
Ottawi, primjerice, u sklopu svojih ovlasti potiče aktivizam. Odjel za rodne
studije na sveučilištu Queen’s University u Kingstonu u Ontariju „podučava
feminističke, antirasističke i queer teorije i metode koje stavljaju u središte

aktivizam za društvene promjene" - i time podržava predrasudu da bi sveučilišno
obrazovanje iznad svega trebalo poticati vrlo specifičan politički angažman.

Postmodernizam i dugačka Marxova ruka
Ove discipline crpe svoju filozofiju iz više izvora. Sve su pod snažnim
utjecajem marksističkih humanista. Tu bismo mogli istaknuti Maxa Horkheimera

koji je 30-ih godina razvio kritičku teoriju. Bilo kakvo sažimanje njegovih ideja
bilo bi preveliko pojednostavljivanje, ali sve u svemu Horkheimer se smatrao
marksistom. Držao je da su načela Zapada o pojedinačnoj slobodi ili slobodnome
tržištu samo maske kojima se prikrivaju stvarne okolnosti. Smatrao je da
intelektualna aktivnost treba biti posvećena društvenoj promjeni, a ne
samo razumijevanju, i nadao se da će svojim djelovanjem osloboditi društvene
znanosti iz njihova ropstva. Horkheimer i njegova Frankfurtska škola

pridruženih mislilaca - prvo u Njemačkoj, a kasnije u SAD-u - bili su usmjereni
prema posvemašnjoj kritici i preobrazbi zapadne civilizacije.
Posljednjih je godina još važniji bio rad francuskoga filozofa Jacquesa

Derride, vođe postmodernista, koji je ušao u modu kasnih 70-ih. Derrida je za
svoje ideje rekao da predstavljaju radikaliziran oblik marksizma. Marx je
pokušao reducirati povijest i društvo na ekonomiju držeći da je kultura sredstvo