Page 271 - Jordan Peterson - 12 pravila za život

nastojanje oko cilja velikim dijelom daje našemu životu održivi smisao. Gotovo

sve emocije koje život čine dubokim i zanimljivim doživljavamo kao posljedicu
napredovanja prema nečemu što duboko cijenimo i želimo. Cijena koju plaćamo
za taj angažman neizbježno je stvaranje hijerarhije uspjeha, a neizbježna
posljedica je različit ishod. Apsolutna bi jednakost, dakle, zahtijevala da
žrtvujemo vrijednost kao takvu, a onda ne bi bilo ničega za što bi se isplatilo
živjeti. Umjesto toga možemo sa zahvalnošću primijetiti da ova složena,
sofisticirana kultura omogućuje mnogo igara i mnogo uspješnih igrača i da

dobro oformljena kultura pojedincima daje mogućnost da igraju i pobijede na
puno različitih načina.
Također je izopačeno smatrati da su kulturu stvorili muškarci. Kultura je u

simboličkome, arhetipskom, mitskom smislu doista muška - to je jedan od
razloga zašto se ideja „patrijarhata" tako lako prihvaća. Ali kultura je posve
sigurno plod čovječanstva u cjelini, a ne muškaraca (kamoli bijelih muškaraca,
iako su i oni dali svoj doprinos). Europska kultura dominira, u mjeri u kojoj je
uopće istina da dominira, otprilike četiri stotine godina. Na vremenskoj ljestvici
kulturne evolucije - koju u najmanju ruku treba mjeriti tisućama godina - taj je
vremenski period jedva zamjetan. Štoviše, čak i da žene nisu dale nikakav

značajan doprinos u umjetnosti, književnosti i znanosti prije 60-ih godina i
feminističke revolucije (u što ne vjerujem), uloga koju su odigrale odgajajući
djecu i radeći u poljima još je uvijek bila korisna za odgoj dječaka i oslobađanje
muškaraca - vrlo malena broja muškaraca - kako bi se čovječanstvo moglo
razmnožavati i napredovati.

Evo još jedne teorije: tijekom povijesti i muškarci i žene žestoko su se borili
da se oslobode strahote oskudice i neimaštine. U toj su borbi žene često bile u
nepovoljnijemu položaju zato što su pored ljudskih slabosti koje dijele s
muškarcima nosile dodatno breme reprodukcije i manje fizičke snage. Uz
prljavštinu, bijedu, bolesti, glad, okrutnost i neznanje koje je obilježavalo živote

obaju spolova prije dvadesetoga stoljeća (kada su čak i ljudi na Zapadu obično
živjeli s manje od jednoga dolara po danu, ako preračunamo u današnji novac),
žene su se još morale nositi s ozbiljnim praktičnim poteškoćama menstruacije,
velike vjerojatnosti neželjene trudnoće, mogućnosti da će pri porodu umrijeti ili
zadobiti teške ozljede, kao i s bremenom prevelikoga broja djece. Možda je
već to dovoljan razlog za različit pravni i praktični odnos prema muškarcima i

ženama koji je bio uobičajen za većinu društava prije nedavne pojave
tehnoloških izuma, uključujući i kontracepcijsku pilulu. Sve bi ovo u najmanju
ruku trebalo uzeti u obzir prije nego što se pretpostavka da su muškarci