Page 59 - Jordan Maxwell - Mreza moći

MREŽA MOĆI-JORDAN MAX Wl: LI PRVI DIO - PREGIED

svevidećim okom. A piramide nalazimo u Egiptu. U ezoterijskim
krugovima širom svijeta Amerika se naziva novim Egiptom, nado­
lazećim novim Egiptom. Svi američki politički, religijski i filozofski
sustavi potječu iz Egipta. Većina ljudi nije upoznata s tom činjeni­
com. U svijetu se događaju neke vrlo bitne stvari o kojima nas nitko
ne obavještava.

NAJBOLJA PRIČA IKAD ISPRIČANA
Najprije bih želio naglasiti da kršćanstvu ne namjeravam tražiti
mane, niti ga želim osporavati. Ipak, želim reći da je vjerska filozo­
fija koju nazivamo kršćanstvom nekoć već postojala. Osnovna tema
kršćanstva javlja se u svim drevnim carstvima - osobito u Egiptu.
Zanimljivo je da u prvih četiri stotine godina nema nikakvih prikaza
čovjeka razapetog na križu. U tadašnjem kršćanstvu nigdje nije bilo
nikakvog simbola, ili znaka, ili slike s prikazom čovjeka kako visi na
križu. Uvijek je prikazivan kao janje ili ovca koja nosi križ. Tek je u
šestom stoljeću na ednom od velikih ekumenskih sabora odlučeno
j
da bismo trebali imati prikaze čovjeka na križu. Ondje je nastao kon­
cept čovjeka pribijenog na križ.
Čovjek p o menu Isus jesi postojao. To je povijesna činjenica - ta­
i
kav je čovjek zaista postojao. Njegovo pravo ime na hebrejskom
bilo je Jehošua Ben-Pandira, ili Jošua, sin pantere. Živio je otprili­
ke četiri stotine godina prije rođenja biblijskog Isusa. Taj je čovjek
bio učitelj iz redova esena, esenske religije. Bio je veliki učitelj, ali
i veliki iscjelitelj itd. Ali, u n u t a r Rimskoga carstva izrasla je reli­
gija koju danas z n a m o p o d nazivom kršćanstvo. Želim istaknuti
da je kršćanstvo bilo, ustvari, drukčiji izraz edne m n o g o drevnije
j
vjerske filozofije koja ima sve naznake još edne prepričane priče. Ovime se nipošto ne umanjuje biblijska priča, niti joj se time ruši vje­
j
I zbog toga se Biblija smatra „najboljom ikada ispričanom pri­ rodostojnost. Ne, nikako. To ne znači da Isus nije bio Krist. No, že­
čom". Čak su i Babilonci imali svoga svetog čovjeka koji je sišao sa lim reći da prava zbivanja nisu nužno onakva kakvima smo ih dosad
svete gore noseći njihove k a m e n e ploče. I oni su imali svog Mesiju smatrali. Religija ima svoj historijat kojeg ne istražujemo tako često,
j
koji je u m r o na križu, koji e u m r o na uspravnom drvetu i koji je posebno ne u Americi. Običavamo reći da mamo slobodu misli i slo­
i
i
p o k o p a n e je uskrsnuo n a k o n tri dana itd. bodu govora, što je istina. Slobodu govora dosita mamo - do određe­
t
ne mjere. No ima nekih stvari koje u širem društvu nisu prihvaćene, o