Page 14 - Ivan Pernar - Kako je nastao novac

Svi bankari su toga svjesni, ali se o tome nikada ne raspravlja. Pa ipak, Fausto
se odvažio i retorički priupitao Gerharda: „Objasni mi molim te, kako će netko tko
uzme 500.000 kn kredita, vratiti 1.000.000 kn, kada novac za otplatu kamate ne po-
stoji?“
„Postoji ako netko drugi uđe u kredit i tako pusti novi novac u opticaj, tako novo
zaduženi omogućava prethodno zaduženome otplatu njegove kamate“, odgovorio
je Gerhard.
„Bit ću slikovit“, bio je uporan Fausto „ako voda u čašu ulazi isključivo kroz sla-
vinu, da li je razumno očekivati da će nakon zatvaranja slavine biti moguće nazad u
vodovodni sustav vratiti više vode nego je kroz njega prethodno pušteno u čašu?“
„Zapravo neće“, odgovorio je Gerhard, „ali je moguće da netko drugi nakon pr-
vog također pusti vodu iz slavine i napuni neku drugu čašu, te potom vodu iz druge
čaše prelije u prvu i tako omogući da se iz prve u sustav vrati više vode nego je u
nju kroz slavinu pušteno“.
„Zanimljiva misao“, reče Fausto „međutim, kako će onda iz druge čaše biti vra-
ćeno više vode u sustav nego je bilo u nju pušteno, imaj na umu da je sada u njoj i
manje vode nego je prvotno bilo, budući da se iz nje prelijevalo u prvu?“
„Bit će potrebno napuniti treću čašu“ kratko je odgovorio Gerhard.
„Hoćeš reći da je to ostvarivo isključivo uz beskonačno doljevanje vode u sve veće
čaše kako bi se pokrivao prethodni gubitak?“ upitao je Fausto i dodao: „To mi liči na
piramidalnu shemu, odnosno neodrživ model koji obećava ljudima zaradu pod uvje-
tom da uvuku i druge u tu shemu. jedini način da se shema održi je da sve veći broj
ljudi u nju ulazi, a znamo da je to dugoročno nemoguće i da kad-tad dolazi do njenog
pucanja. Golema većina sudionika na kraju gubi, zato su i zabranjene zakonom.
Uostalom, gledao sam premijera neki dan na televiziji kako je govorio da se više
ne može živjeti na dug i da bi svi trebali živjeti u skladu sa svojim mogućnostima.
Pođimo od pretpostavke da je to istina, a financijski sustav se ne promjeni.
Što bi se dogodilo kada bi građani, poduzeća i država prestali dizati kredite (ži-
vjeti na dug)? Kako bi prethodni krediti mogli biti otplaćeni? Kako vratiti više novca
nego je posuđeno? Te na kraju, čak da nam daju sav novac koji imaju i dalje bi nam
ostali dužni“, rekao je Fausto i dodao:
„Zar do pucanja kreditnog balona nije došlo upravo zato jer su ljudi prestali ži-
vjeti na dug, odnosno prestali dizati kredite, čime je prestao dotok novca u opticaj,
odnosno, slikovito rečeno, pipa se zatvorila, nove čaše se nisu punile i sukladno
tome prethodno zaduženi nisu više mogli vratiti svoje dugove?
Zapazi još nešto, da su se ljudi, tvrtke i država nastavili ubrzano zaduživati,
prethodno zaduženi bi mogli otplaćivati svoje kredite i sukladno tome ne bi došlo
do kreditne krize, masovnih blokada, ovrha i posljedičnog kolapsa ekonomije!
Ti si svjestan toga da je u postojećem modelu jedino rješenje za odgađanje kre-
ditne krize beskonačno zaduživanje, jer sustav sugerira da je jedini način da se pret-

14