Page 54 - Erich Fromm - Umijeće ljubavi
P. 54

isti  predio  u  onoga  tko  ih  čuje.  Tako  slušalac          Stari  zavjet,  »jer  vi  ste  bili  stranci u zemlji
                                                                                                              12
               može razabrati, ako ima ikakvu moć razabiranja,                 Egipta«;.. . stoga ljubite stranca«
                                         11
               u čemu je vrijednost riječi.
                  Bratska  ljubav  je  ljubav  jednakih;  međutim,                         b) MAJČINSKA LJUBAV
               čak  i  kao  jednaki  nismo  uvijek  »jednaki«.  Uko-             Već  smo  se  bavili  prirodom  majčinske  ljubavi
               liko  smo  ljudi,  svima  nam  je  potrebna  pomoć.            u  prethodnom   poglavlju,  gdje  smo  razmatrali
               Danas  meni,  sutra  tebi.  Ali  to  ne  znači  da  je         razliku  između  majčinske  i  očinske  ljubavi.
               jedan  čovjek  bespomoćan,  a  drugi  moćan.  Bes-             Majčinska  ljubav,  kao  što  sam  tamo  rekao,  be-
               pomoćnost   je  privremeno  stanje;  sposobnost  da            zuvjetna  je  afirmacija  djetetova  života  i  nje-
               se  osovi  i  korača  vlastitim  nogama  stalna  je            govih  potreba.  Ali  moramo  dodati  još  jednu
               i zajednička.                                                  važnu  dopunu  tom  prikazu.  Afirmacija  djetetova
                  Pa  ipak,  ljubav  prema  bespomoćnom,  ljubav              života  ima  dva  vida;  jedan  su  briga  i  odgo-
               prema  siromašnima   i  stranim  ljudima  početak              vornost, koji su apsolutno potrebni za održavanje
               je bratske  ljubavi. Voljeti  vlastito potomstvo  nije         djetetova  života  i  rasta.  Drugi  vid  seže  dalje  od
               postignuće.  I  životinja  voli  svoje  mlade  i  brine        pukog   održavanja.  On  se  ogleda  u  stanovištu
               se  za  njih.  Tko  je  bespomoćan,  voli  svog  gospo-        koje  ulijeva  djetetu  ljubav  prema  životu,  koje
               dara  jer  njegov  život  ovisi  o  gospodaru;  dijete         mu  pruža  osjećaj:  vrijedno  je  živjeti,  dobro  je
               voli  svoje  roditelje  jer  ih  treba.  Ljubav  počinje       biti  dječak  ili  djevojčica,  dobro  je  da  sam  na  toj
               da  se  ostvaruje  jedino  kod  onih  kojima  ne  služi        zemlji.  Ta  su  dva  vida  majčinske  ljubavi  iska-
               praktičnom  cilju.  Značajno  je  da  su  u  Starom            zana  veoma  izrazito  u  biblijskoj  priči  o  nastanku
               zavjetu  središnji  objekt  čovjekove  ljubavi  siro-          svijeta. Bog stvara svijet  i čovjeka. To  odgovara
               masi,  stranci,  udovice  i  siročad,  i  najzad  nacio-       jednostavnoj  brizi  za  egzistenciju  i  njezinu  afir-
               nalni  neprijatelji  Egipćani  i  Edomiti.  Suosje-            maciju.  Ali  Bog  ide  dalje  od  tog  minimalnog
               ćajući  za  bespomoćnog,  u  čovjeku  se  začinje              zahtjeva.  Svakog  dana,  pošto  su  priroda  —  i
               ljubav  prema  vlastitom  bratu,  a  i  u  ljubavi  pre-       čovjek  —  stvoreni,  Bog  kaže:  »To  je  dobro«.
               ma  sebi čovjek  također  voli  biće  kojem  je  potre-        Majčinska  ljubav,  pri  tom  drugom  koraku,  pruža
               bna  pomoć,  voli  krhko,  nesigurno  ljudsko  biće.           djetetu  osjećaj  da  je  vrijedno  biti  rođen;  ona
               Suosjećanje  podrazumijeva  element  poznavanja                ulijeva u dijete ljubav 'prema životu, a ne samo
               i identifikacije: »Vi poznajete srce stranca«, kaže               12  Istu je ideju izrazio Herman Cohen u svojoj knjizi
                                                                               »Religija  uma  iz  židovskih  izvora«  (»Religion  der
                  11  Simone Weil: »Sila teže i milost« (»Gravity and          Vernunft aus den Quellen des Judentums«, 2. izdanje
                Grace«, 6. P. Putnam's Sons, New York, 1952) str. 117.         J. Kaufman Verlag, Frankfurt am Main, 1929) str. 168.


                66                                                                                                        67
   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59