Page 64 - Željko Škrinjar - Geoinzenjering, klima i zdravlje
P. 64

Iz tada raspoloživih slika (zadnjih 24 sata) moglo se vidjeti sljedeće:

               -   od 9 do 13 sati, 16. svibnja nebo je bilo čisto

               -   u 14 sati na nebu su se pojavili slični „prsteni“
               -   od 15 do 19 sati nebo je bilo čisto

               -   u 20 sati na nebu se počela formirati identična „struktura“ koja se u inten-

                   zivnom ili manje intenzivnom obliku zadržala do 8 sati sljedećeg dana, 17.

                   svibnja 2019.
               Tijekom sljedeća dva dana na slikama su se na istom mjestu mogle uočiti slične
            „strukture“ ili njihovi obrisi.

               Koja se pitanja ovdje nameću:
               •  Da li je ovakva geometrijska pravilnost u prirodi moguća?
               •  Da li je moguće da vodena masa po svakom pojedinom području bude ho-
                   mogena, tj. ravnomjerno raspoređena s jasnim i pravilnim prijelazima iz jed-
                   nog u drugo područje?
               •  Da li je moguće da se oblaci (oborine) tako naglo pojave, tako nepomično
                   stoje na jednom mjestu i trenutno nestanu?
               Pozornost privlači i to da su oborinski oblaci pozicionirani upravo u porječjima
            rijeka (Kupa i Una) koje su se zajedno s pritokama tih dana izlile iz svojih korita.
               Sada dolazimo do novih važnih pitanja:
               •  Kako to da se uvijek isto područje nalazi u fokusu vremenskih anomalija,
                   neovisno o tome radi li se o visokim temperaturama, brzini vjetra, oborina-
                   ma… Baš kao da ovi naši krajevi imaju neko „kronično oboljenje“?
               •  Koje to sile upravljaju tako velikim količinama oborina?
               •  Kako te iste sile djeluju na naš organizam i njegov metabolizam, tj. kako
                   utječu na naše zdravlje, budući da je udio vode u strukturi našega tijela oko
                   70 posto?

               Još nešto privlači pozornost. Moglo se mnogo puta i kroz dulje razdoblje primije-
            titi kako plodna Slavonija vapi za kišom dok, istovremeno, u turističkoj Istri i Dalma-
            ciji vlada nevrijeme s velikom količinom oborina.

               Slika 67. prikazuje radarsku sliku od 23. listopada 2019. u noćnim satima, pet
            mjeseci kasnije. To je još jedan iz niza primjera iz kojih se vidi da se vremenska doga-
            đanja u „referentnom području“ na neki specifičan način razlikuju od onih u okolici.
               Dodat ću samo da je prethodna dva dana na zagrebačkom području bilo inten-
            zivno zaprašivanje neba, bilo je jako vruće i nije bilo naoblake (samo kemotragovi).










                                           Željko Škrinjar                          63
   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69