Page 47 - William Engdahl - Sjeme Uništenja

Poslije gotovo dvadeset godina uništavanja gospodarstva
primamljivim dolarskim kreditima, uvjetima MMF-a, prisilnom
privatizacijom i rastakanjem mjera zaštite domaćega tržišta,
Argentina je trebala postati metom najradikalnije transforma­
cije svoga visoko cijenjenoga poljoprivrednoga gospodarstva.
Godine 1991., tj. nekoliko godina prije negoli je u Sje­
dinjenim Američkim Državama takav uzgoj počeo i bio odo­
bren, Argentina je postala tajnim pokusnim laboratorijem za
uzgoj genetski modificiranih kultura. Menemova je Vlada osno­
vala komisiju sa znanstvenim prizvukom, zvanu "Savjetodavna
komisija za biotehnologiju". Ona će nadzirati izdavanje licenca
za više od 569 pokusnih uzgoja kukuruza, suncokreta, pamuka,
pšenice i osobito soje. O cijelom tom prijepornom pitanju ni
Menemova Vlada ni spomenuta komisija nisu pokrenule ni­
kakvu javnu raspravu o tome jesu li genetski modificirani usjevi
štetni ili nisu.
Komisija se sastajala potajno, a svoje spoznaje nije nikada
javno objavljivala. Bila je tek puki predstavnik za javnost stra­
nih multinacionalnih proizvođača genetski modificirana sjeme­
na. Tome se nije trebalo čuditi budući da su članovi Komisije
bili predstavnici divovskih proizvođača GM kultura, poput kom­
panija Monsanto, Syngenta, Dow AgroSciences i drugih. Za­
tim je Menem, 1996., iste godine u kojoj je genetski modifici­
rana soja prvi put naveliko posijana u Sjedinjenim Američkim
Državama, izdao licencu Korporaciji Monsanto iz St. Louisa iz
američke savezne države Missouri. Monsanto je najveći svjetski
proizvođač genetski modificirana sjemena soje, usjeva koji je
od 1970-tih godina u svjetskoj poljoprivredi bivao sve važniji
kao stočna hrana.
Istodobno sa sveopćim uvođenjem genetski modificiranog
sjemena soje u Argentini, poslije 1996., velike strane tvrtke,
poput Cargilla, kao najveće svjetske kompanije za prodaju žita
i žitnih proizvoda, te međunarodni ulagački fondovi, poput
Sorosova Fonda Quantum, kao i strana osiguravajuća društva i

50