Page 68 - Predrag Matvejević - Mediteranski Brevijar

Juan de la Cosa, koji je pratio Kolumba, nije izradio a aga ećoj koži s oju apu
No oga s ijeta. I o a je dugo p ik i a a. Za islite eliki eđu a od i sa o

geografa kakav je portugalski knez Henrik, prozvan Navigatorom, sazvao u
Sag ešu, k aj Rta S etog Vi e ta, a sa o k aju E ope, a p agu elikih
otk ića: sh atio je da ez ka ata e a spasa za ze lju koja je a u u ko ti e ta,

kojoj zaleđe ije sklo o, koju p itišće o ea . Luzita e su spasili jed ako
ka tog afi kao i po o i. Njiho a je d ža a usta o ila služ u koja je, uz ostalo,
nadzirala kartog afiju: Časa de I dia. U Se ilji su kastiljski d ža i i st o ili
a alog u usta o u: Časa de Co t ata io , koja je o je a ala o as e ka ata
(patron general). Vlast je tako cenzurirala samu plovidbu, u stanovitoj mjeri i
o e. Čak je i ala Du o ačka Repu lika pokušala pod g uti e zu i dio
istoč og Jad a a, Ve e ija ijelu jad a sku o alu i dio edite a ske, usp kos
Ge o i i Biza tu, a apski Kalifi a i Sulta u. Ze lje koje isu dale služ e i

položaj ka tog afskoj p edsta i e ilježe elikih po o skih pothvata. Politika ima
a je ili iše udjela a sta i i o i ka ta a: o a a s oj ači gleda o e i
a odi as da ga i i tako gleda o. Medite a ska je politika ila p e iše

partikularna, nije uspjela cenzurirati oceane.
Zlat o do a letačke ili izozemske kartografije vjerojatno je posljedica i
ekih a je poz atih uz oka. I Mleča i i Nizoze i oti ali su dio po dio ze lje
od o a, jed i ut đujući lagu u a potoplje oj šu i, d ugi og ađujući a o

poldere: to je, vjerojatno, stvaralo osobite odnose prema zemlji i moru, koji su se
izrazili na kartama. Ptolemej je u "Geografiji" izdvojio kao posebnu disciplinu
ko og ajlju: teže i opise jesta i g ado a, gleda ih s oda ili s o ale, s ja ola
ili o liž jeg hu ka, iz p ofila ili ptičjeg leta. Re esansa je pobudila zanimanje za

taj dio zemljopisa. Korografske su karte radili geografi i tipografi, bakropisci i
izda ači, adio i e i oteghe u az i dijelo i a Italije, oso ito u Mle i a.

Ist aži ao sa ih u "Ma ia i", a a ljao u pose i k jiža a a, azgledao u
p i at i z i ka a, upoz ao eke od jiho ih tača, od Gio a ija A d ea

Va asso ija, koji je šta pao p u ka tu Jad a a, do spo e utog o a Co o ellija,
p eko Bo do ea, Rosa ia, Balli a te apose Ca o ia Ca o io ili Ca utio piše
svoje ime na az e ači e : jiho e su ka te ekad a početku, ekad a k aju

ovih pogleda na odnose mora i obale. U
Camociovoj radionici, koja je nosila znak piramide [Al segno della Piramide
piše a jego i izda ji a , adili su, eđu i i , Dal ati i Natale Bo ifacio
Bozo Bo ifačić i Ma ti o Rota Ma ti Kolu ić, Ši e ča i , je ojat o s et i što
ih ije s ašla sud i a Šća u a S hia o i kojih su jezik do o azu jeli, čije su
apaje ogli čuti s galija u susjed oj lu i, k aj k e S etoga Ma ka. U istoj je
radio i i G k Ze o potpisuje se Do e i o Ze oi iz adio iše s ih ka ata,