Page 354 - Pyotr Ouspenskii - Tertium Organum

mišlju drugoga postalo nepotrebno i nemoguće kad bi

ljudi shvatili da nitko ne posjeduje istinu, a da je svi
traže, svatko na svoj način.

Vrlo su zanimljive ideje Klementa Aleksandrijskog o
Bogu i bliske su idejama Vedanta, a posebno

idejama kineskih filozofa.
»Rasprave o Bogu najteže je voditi, jer je teško iznaći

prapočelo svega, ono apsolutno prvo i najstarije počelo
koje je uzrok svih stvari što postoje i što su postojale, i

teško ga je izložiti. Jer, kako izraziti ono što nema ni
roda, ni razlikovnosti, ni vrste, ni posebnosti, ni broja;

ono što nije događaj niti ono čemu se događaj može
zbiti? Nitko Ga ne može točno izraziti u cjelini. Jer On je

sa svoje veličine Sve i Otac je svemira. Nemoguće je u

Njemu pretpostaviti dijelove. Jer Jedno je nedjeljivo, u
isti mah i beskonačno, ne s obzirom na svoju
nedokučivost, nego s obzirom na to što On nema

dimenzija i što je bezgraničan. Zato je on bez oblika i

bez imena. A ako mu damo ime, ne činimo to točno
nazivajući ga Jedan, ili Dobro, ili Um ili Apsolutno Biće,

ili Otac, ili Bog, ili Stvoritelj ili Gospod. To govorimo ne
zato da bismo Mu dali ime, već zato što želimo

upotrijebiti dobre nazive kako bi se um mogao poslužiti
njima kao uporištima da ne pogriješimo u drugom

pogledu.«

Od kineskih filozofa mistika jasnoćom misli i
neobičnom jednostavnošću kojom izražavaju najdublja

učenja idealizma našu pažnju privlače Lao Tze (VI.
stoljeće prije Krista) i Čuang Tze (IV. stoljeće prije

Krista).

Kazivanja Lao-tzea