Page 613 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 613

614                                                                              LECENJE  BIUEM

               Cesto  se  desava  da  nes tru ~ni  biljari  slliSe  koren  na  suvise  visokoj  tern·
         peraturi,  zbog  ~ega koren  potamni,  a  sluz  i  skrob  se  raa:loze.  IIi slliSe  neogu.
         ljeno  korenje.

               Nedostaci.  -      U  skladistima  osusen  -koren  belog ISleza  vrlo  ~esto izbuse
         insekti.  Kad  se  koren  'Potopj  u  vodu,  na  povrsinu  isplivaju  beli~as ti  crvici.
        Takvu  drogu  treba  uniStiti,  a  prostoriju  i  ambalaZu  podvrgnuti  dezinsekciji.
               Upotreba  korena  belog  sleza  u  nau~noj mediclnl.  -               Bell  slez  se  u  nas

        i  u  .inostranstvu  vrlo  mnogo  upotrebljava.  Zbog  velike  koli~ine izvrsne  sluzi
        daje  5e  -protiv  upala  organa  za  disanje  J  zdrela,  interne  iii  za  ispiranje
        guse  i  nosa u  obliku  m e c eTa t a:  iseckan  koren dm se oko  d vas a tau
        h I a d no j  v 0  d i  (nikako  u  klju~aloj)  i  za  to  vrerne  ~esce promeSa.  Na  taj
        naCin  se  ekstrahuje  sarno  sluz.  Kuvanje  korena  (dekok·t)  nUe  dobro,  jer  se
        time  izvla~i i skrob,  tecnost  je  gusca, ali  je mutnija i brzo se pokvari, uskisne.
        Skrob je balast, nije  lek.  Kao  vrlo  blago sitllZno  sredstvo  daje se i  protiv  pro-
        li;va,  za  zapi.ranje  mokracno-'[)olnih  organa,  za  klizme,  za  obloge  na  upaljena
        mesta ita.  Ulazi  u  sastav  raznih  grudnih  cajeva,  koje jzraduju a<poteke  u  nas
        i  u  tudini. Cesto se u razne mikstu·re 'Protiv Ikaslja dodaje sirup od belog sleza,
        narocito  u  de~joj praksi.  Pra.sak,  dobijen  mlevenjem  i  prosejavanjem  korena
        belog  sleza,  UljJotrebljava  se  za  posipanje  pilula  i  za  izradu  raznih  poslastica
        i lekova.

               Sastav.  -    U  korenu  belog  sleza  ima  oko  30-35%  s I u z j,  oko  l()o/o
        p e k tin a,  oka  35 / 0  s k rob a,  do  10 / 0  s a h a r or- e,  malo  invertnog  !ie·
                                                             0
                                 0
        cera,  oko  2%  asparagina,  betaina,  1,50;.  masnog  ulja  ~  dr.  Pepela  ostavlj3
        najviSe  7% ;  u  pepelu  ima  mnogo  fosfata.  SitllZ  se  rastvara  u  hladnoj  vodi  i
        hidrolizom  daje  glikozu,  galaktozu  i  ,ksilozu.  NajvJ'se  sluzi  ima  u  oktobru,  na
        kraju vegetacije, zbog cega  koren  u  to  doba valja vaditi.






                                                     CAJEVI


               Cajevi  za  lak~e iskasljavanje  i  ublaZavanje  nadraiaja. -              1.  Po  50  g  ko·
        rena  belog  sleza,  moraca  i  lista  podbela  se 'Pomesa.  Jedna iSU'Pena  kasika  te
        mesavine  popari  se  sa  200  g  klju~ale vode, ' poklopi  i  posle  2  sata  toplo  'Pije
        po  jedna  .k~ika  svakih  10-15  minuta.  Za-sladibi  sirupom  od  visanja  iii
        malina.
               2.  Po  50  g  korena  i  lista  belog  sleza,  lista  bokvice  i  podbela,  i  moraca
        se  pomesa.  Spravlja  se  i  pije  kao  caj  ,pod  1.

               3.  Po  50  g  korena  i  cveta Ibelog  sleza,  !ista 'Podbela i  pitorne  nane i  cveta
        karni!ice  se pomesa. Spravlja  se  i  pije  kao caj  pod  I. Ovaj  ~aj je  mi.risan,  pa
        se  preporucuje osetljivijim osobama.

               4.  Po  50  g  korena,  !ista  i  cveta  belog  ·sleza  se  pomesa.  Ov<IJj  eaj  se  ne
        kuva, nego 'se dni u  vodi  2-3 sata na obi~noj temperaturi  i  posle pije.  I  ovaj
        lek  se  zasladuje  sirupom  od  viSanja,  ribizla  JIi  malina  da  bi  bio  prijatniji,
        jer je slez  sluzav,  bljutav  i  otuian,  pa ga mnoge osobe  ne  podnose.
   608   609   610   611   612   613   614   615   616   617   618