Page 594 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 594
.
SAPUNJACA. BBLONOGA. SAPUN.TRAVA . .
595
SAPUNJACA, BELONOGA, SAPUN·TRAVA, SAPUN·KOREN, CRVENA
SAPONARIJA
Saponayia officinal is L. - Caryophyllaceae
Sapunjaca je dug~veCna. kitnjasta, ukrasna, zeljasta biljka, visoka
40-80 em. Ima lepe rUZlCasto-bele kite evetova, zbog eega se gaji kao evece.
(veta prelro eelog lem. Cela biljka ima sapono2lida d lZato, kad se trlja -s vodom,
jako penL Koren se kopa ad jeseni do
proleca, a listovi u junu pre evetanja
iii kad biljka paone cvetati. Koren je
dugaeak viSe ad 10 em, a debeo 4-6
mm. Uzduz je malo naboran, a spolja
je sivo-mrk iii ervenkast. Kora se moZe
lako skinuti.
Stoloni (rizomi) imaju svuda na·
oketo evorove od po dva naspramna
pupolj-ka sa oziljcima od otpaIih nad·
zemnih stabljika i korenja.
Rasprostranjenost. - SapunjaCa
raste po vlafnim peskov.itim mestima,
osobito po reenim obalama, nanosima i
nasipima. Gaji se u nekim zemljama
sredl1Jje Evrope.
Droga. - Koren (Saponariae ru·
brae radix). Droga se sastojli od komada
debelih do 5 mm, valjkastih, Tazgrnna·
tih, svetle mrkocrvene boje. Koren sa·
ponarije I!1a prelomu ne s.me biti vlak·
nast.
L u porn se na preseku vidi karn·
bijalni prsten, izvan njega bela kora, a
unutra kao lim u n z u to d r v 0, vrlo
slabo i nejasno zrakasto iSarano.
U k usa je najpre sladunjavog i
nagorkog, a kasnije ostavlja osecaj Iju·
tine u grlu.
SAPUNJACA: A. CVET; B. PRESEK KORENA
V!DEN LUPOM; C. KOREN Zarnene. - Razne vl'ste gipsofile
imaju krupnije i belje korenje. U njirna
ima viSe saponozida.
Sastav. - Ima do 100;. sap 0 n 0 z ida, malo smole i gume. Saponozid
saponarije salStoji se uglavnom od neutralnog sap 0 rub r 0 z ida, a manje
iz sap 0 rub r 0 z i d n e k i 6 eli n e. Oba saponozida su otrovna. S vodom
saporubrozid daje koloidan rastvor koji ima sva s.vojstva saponizida: peni.
izaziva hemolizu eritroeita, truje ribe itd.
S vodom iskuvan koren daje teenost koja muckanjem obilno peni.
Upotreba. - Sapunjaea se daje kao ek-spektorans, slieno americkoj dro·
gi senegi. U oba svetska rata, u nedostatku senege i drugih prekomorskih sa·
ponozidnih sirovina, saponarija, jaglika i jos neke domaee droge bile su upo-
trebljavane u E vropi viSe nego u mirno doba.