Page 579 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 579
580 LECENJE BIWEM
zenna i drugib sastojaka. Suva biljka daje vge od 25% aJokoholnog ekst.
rakta.
Upotreba. - Rosulja je stari !I1arodni lek protiiv ka§lja, bronhitisa, aS1·
me, arterioskleroze, dispepsije, a osobito protiv veli'kog kaSlja u obliku in·
fuza iii tlinkture (1 : 10), po jednu ka'§icicu vi~e puta dnevno. Cesto se me~a
s majkinom du~ieom i rastavaeem.
Mnogi lekari u novije vreme propisuju drozeru. Iseeden sok iz sveze
biljke, kaZu, odstranjuje hradavice, tvrde liuljeve i pege. Homeopatska me·
didna upotrebljava sveZu biljku uzabroou pre evetanja.
U vrIo velikoj dozi rosulja deluje nadraZajno na ereva i moze izazvati
krvav proliv, po~to draZi ,koZu, a osobito IS'luznicu.
1. Protiv velikog kusl ja: 2 g tinkture ad rosulje i 200 g sirupa ad tur·
cinkovog cveta; daje se deei na 2 sata jedna kafena ka~icica.
2. Caj protiv velikog kaslja: po 25 g lOOSulje, 1lim~jana (iIi majkine duo
~ice), 'lista od pitamog kestena i dugoliste bokviee. Tl1i lSupene ka~ilke ove
sme~e popari se sa pola litra kljucale vode, poklopi, ostavi preko n06i i suo
tradan pije na dva sata po jedna ka~i'ka. Zasladi~i sbrupom od ribi'zla iii
maline.
3. Protiv kaSlja: 10 g rosulje, 30 g tui1Cinka, 40 g eveta od pomorandze
i 20 g cveta belog sleza. Nanni se caj (1 'ka~ika sme~e na 200 g yodel, za·
sladi medom i pije svakog sata po 1 ka§iJka.
4. Protiv arterioskleroze: po 10 g 1I'0000Ije, kore kru~ine, imele i slatkog
korena i 60 g gloga. Dve supene 'ka~ike ove ISmcle se popari sa 400 g kIjucale
vode, ostavi da s" kiseli u tok'll 'Iloei d 'sum-adal11 popije u 3 doze pre jela.
Druge vrste roda Drosera (Drosera intermedia Hayne i D. longifolia L.)
takode su retke biljke, sl!iCnQg su sastava i dejstva kao vee opisana ['Qsulja.
I u njima je, izgleda, glavni lekoviti samojak plumbagon, kojd ima i anti·
bakterijska svojstva (vidi pogla'Vlje 0 fitoncidima).
Opomena! - Sve vrste roda Drosera, kao Iretke i biolo~k.j zan~mljive
bilj ke, za~tieene su u prirodi. 0 tome biljari moraju vodi1li racuna.
ROTKVA
Raphanus sativus L. - Cruciferae
Upotrebljava se svez IS 0 k dobijen eedenjem olju~tene d simo isecene
(najbolje na rende, trenicu) erne rotkve. Moze se upotrebiti i sveze nastru·
gana rotkva. Mora se koristiti sarno sveza, jer £tajanjem i &Ok d strugana ro-
tkva brzo gube lekovitost. Ukoliko je rotkva ~juea, utoliko je bolja, jer ima
vi~e sumpornih heterozida, od kojih potiee Ijutina i svojswen mms .kad se
zvaee Hi rete.
Rotkva je hrana, zaCin i stari narodni lek. Sok se pi'je protiv bronhita,
ka~lja, za lecenje jetre i isterivanje kamena i peska iz be§i'ke i bubrega. Svo-
jam Ijutinom izaziva baIji apetit i otklanja tclkoee u organima za varenje.
- Sitno stueano seme ima antimikrobna i antimikoticna svojstva (vid. Fi·
toncide) te se obja~njava upotreba u narodnoj medieini za Jecenje gljivicnih
koznih bolesti: nacini se ka~iea 5 maIo vode i ablaZe.