Page 579 - dr. Jovan Tucakov - Lečenje biljem
P. 579

580                                                                              LECENJE  BIWEM

          zenna  i  drugib  sastojaka.  Suva  biljka  daje  vge  od  25%  aJokoholnog  ekst.
          rakta.

                 Upotreba.  -     Rosulja  je  stari !I1arodni  lek  protiiv  ka§lja,  bronhitisa,  aS1·
          me,  arterioskleroze,  dispepsije,  a  osobito  protiv  veli'kog  kaSlja  u  obliku  in·
          fuza  iii  tlinkture  (1  : 10),  po  jednu  ka'§icicu  vi~e puta  dnevno.  Cesto  se  me~a
          s  majkinom  du~ieom i  rastavaeem.
                 Mnogi  lekari  u  novije  vreme  propisuju  drozeru.  Iseeden  sok  iz  sveze
          biljke,  kaZu,  odstranjuje  hradavice,  tvrde  liuljeve  i  pege.  Homeopatska  me·
          didna  upotrebljava  sveZu  biljku  uzabroou  pre  evetanja.
                 U  vrIo  velikoj  dozi  rosulja  deluje  nadraZajno  na  ereva i  moze  izazvati
          krvav  proliv,  po~to draZi  ,koZu,  a  osobito  IS'luznicu.
                 1.  Protiv  velikog  kusl ja:  2  g  tinkture  ad  rosulje  i  200  g  sirupa  ad  tur·
          cinkovog  cveta;  daje  se  deei  na  2  sata  jedna  kafena  ka~icica.
                 2.  Caj  protiv  velikog  kaslja:  po  25  g lOOSulje,  1lim~jana  (iIi  majkine  duo
          ~ice), 'lista  od  pitamog  kestena  i  dugoliste  bokviee.  Tl1i  lSupene  ka~ilke  ove
          sme~e popari  se  sa pola  litra  kljucale  vode,  poklopi,  ostavi  preko  n06i  i  suo
          tradan  pije  na  dva  sata  po  jedna  ka~i'ka.  Zasladi~i  sbrupom  od  ribi'zla  iii
          maline.
                 3.  Protiv  kaSlja:  10  g  rosulje,  30  g  tui1Cinka,  40  g  eveta  od  pomorandze
          i  20  g  cveta  belog  sleza.  Nanni  se  caj  (1  'ka~ika  sme~e na  200  g  yodel,  za·
          sladi  medom  i  pije  svakog  sata po  1  ka§iJka.
                 4.  Protiv  arterioskleroze:  po  10  g  1I'0000Ije,  kore  kru~ine, imele i  slatkog
          korena i  60  g gloga.  Dve supene 'ka~ike ove ISmcle  se popari sa 400  g  kIjucale
          vode,  ostavi  da  s"  kiseli  u  tok'll  'Iloei  d 'sum-adal11  popije  u  3  doze  pre  jela.
                 Druge vrste  roda  Drosera  (Drosera  intermedia  Hayne  i  D.  longifolia  L.)
          takode  su  retke  biljke,  sl!iCnQg  su sastava  i  dejstva  kao  vee  opisana  ['Qsulja.
          I  u  njima  je,  izgleda,  glavni  lekoviti  samojak  plumbagon,  kojd  ima  i  anti·
          bakterijska  svojstva  (vidi  pogla'Vlje  0  fitoncidima).

                 Opomena!  -        Sve  vrste  roda  Drosera,  kao  Iretke  i  biolo~k.j  zan~mljive
          bilj ke,  za~tieene  su  u  prirodi.  0  tome  biljari  moraju  vodi1li  racuna.





                                                      ROTKVA


                                     Raphanus sativus L.  -          Cruciferae

                 Upotrebljava  se  svez  IS  0 k  dobijen  eedenjem  olju~tene d simo  isecene
          (najbolje  na  rende,  trenicu)  erne  rotkve.  Moze  se  upotrebiti  i  sveze  nastru·
          gana  rotkva.  Mora  se koristiti  sarno  sveza,  jer £tajanjem i  &Ok  d strugana  ro-
          tkva  brzo  gube  lekovitost.  Ukoliko  je  rotkva  ~juea, utoliko  je bolja,  jer  ima
          vi~e sumpornih  heterozida,  od  kojih  potiee  Ijutina  i  svojswen  mms  .kad  se
          zvaee  Hi  rete.
                 Rotkva  je  hrana,  zaCin  i  stari  narodni  lek.  Sok  se  pi'je  protiv  bronhita,
          ka~lja, za  lecenje  jetre i isterivanje kamena i  peska  iz  be§i'ke i  bubrega. Svo-
          jam  Ijutinom  izaziva  baIji  apetit  i  otklanja  tclkoee  u  organima  za  varenje.
          -    Sitno  stueano  seme  ima  antimikrobna  i  antimikoticna  svojstva  (vid.  Fi·
           toncide)  te se  obja~njava upotreba  u  narodnoj  medieini  za Jecenje  gljivicnih
           koznih  bolesti:  nacini  se  ka~iea 5  maIo  vode  i  ablaZe.
   574   575   576   577   578   579   580   581   582   583   584