Page 30 - Jordan Peterson - 12 pravila za život
P. 30

alkoholizam. Ali to traje samo dok razina alkohola u krvi aktivno raste, odnosno

               samo dok osoba nastavlja piti. Kada prestane, razina alkohola ostaje ista i zatim
               počne  opadati,  a  usto  mu  tijelo  još  počne  proizvoditi  različite  toksine  dok
               probavlja  konzumirani  etanol.  Počne  pomalo  osjećati  krizu  dok  anksiozni
               sustavi, koji su bili potisnuti za vrijeme intoksikacije, počinju pojačano reagirati.
               Mamurluk je povlačenje alkohola iz sustava (koje ne baš tako rijetko može biti
               uzrok  smrti  alkoholičarima  koji  pokušavaju  apstinirati),  a  počinje  vrlo  brzo
               nakon prestanka konzumacije. Kako bi zadržao osjećaj zadovoljstva i izbjegao

               neugodne posljedice, pijanac mora nastaviti piti sve dok sve boce u kući nisu
               ispražnjene, kafići zatvoreni, a novac potrošen.
                    Idućega se dana budi sa snažnim mamurlukom. Sve je to dosada loše, ali ne

               baš  toliko.  Prava  nevolja  počinje  kada  otkrije  da  se  njegov  mamurluk  može
               „izliječiti" s još nekoliko čašica ujutro. Taj je lijek, naravno, privremen i samo
               odgađa simptome krize za malo dalju budućnost. Ali ako je dovoljno očajan, to
               može biti ono što on želi, u kratkoročnu smislu. Dakle, sada je naučio pijenjem
               liječiti  mamurluk.  Onda  kada  lijek  izaziva  bolest,  uspostavljena  je  pozitivna
               povratna sprega. U takvim okolnostima brzo nastaje ovisnost o alkoholu.

                    Nešto se slično često događa ljudima koji pate od anksioznoga poremećaja,
               primjerice  agorafobije.  Osobe  koje  pate  od  agorafobije  strah  može  toliko
               preplaviti  da  više  ne  žele  izići  iz  kuće.  Agorafobija  je  posljedica  pozitivne
               povratne sprege. Prvi događaj koji pokreće taj poremećaj uglavnom je napadaj

               panike i on se obično javlja kod žena srednje životne dobi koje su bile previše
               ovisne o drugima. Možda su s pretjerana oslanjanja na oca odmah prešle u odnos
               sa  starijim,  relativno  dominantnim  dečkom  ili  mužem,  s  malo  ili  nimalo
               razdoblja neovisna života.
                    U tjednima koji prethode pojavi agorafobije takva žena obično proživljava

               nešto neočekivano, nešto što odstupa od uobičajena. Može biti u pitanju nešto
               fiziološko,  primjerice  ubrzano  lupanje  srca  koje,  općenito  govoreći,  nije  tako
               neuobičajeno,  osobito  u  vrijeme  menopauze  kada  hormonalni  procesi  koji
               reguliraju psihološke doživljaje žene nepredvidivo fluktuiraju. Bilo koja osjetna
               promjena u srčanomu ritmu može kod nje potaknuti misli o srčanomu udaru, o
               boli  i  o  neugodnostima  proživljavanja  srčanoga  udara  u  javnosti  (smrt  i

               društveno  poniženje  dva  su  temeljna  straha).  Neočekivana  pojava  može  biti  i
               bračni sukob, ili bolest, ili smrt supružnika. Može biti riječ o bolesti ili razvodu
               bliske prijateljice. Neki stvarni događaj obično potakne početni porast straha od
               smrtnosti i društvene osude.
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35