Page 30 - Jordan Peterson - 12 pravila za život
P. 30
alkoholizam. Ali to traje samo dok razina alkohola u krvi aktivno raste, odnosno
samo dok osoba nastavlja piti. Kada prestane, razina alkohola ostaje ista i zatim
počne opadati, a usto mu tijelo još počne proizvoditi različite toksine dok
probavlja konzumirani etanol. Počne pomalo osjećati krizu dok anksiozni
sustavi, koji su bili potisnuti za vrijeme intoksikacije, počinju pojačano reagirati.
Mamurluk je povlačenje alkohola iz sustava (koje ne baš tako rijetko može biti
uzrok smrti alkoholičarima koji pokušavaju apstinirati), a počinje vrlo brzo
nakon prestanka konzumacije. Kako bi zadržao osjećaj zadovoljstva i izbjegao
neugodne posljedice, pijanac mora nastaviti piti sve dok sve boce u kući nisu
ispražnjene, kafići zatvoreni, a novac potrošen.
Idućega se dana budi sa snažnim mamurlukom. Sve je to dosada loše, ali ne
baš toliko. Prava nevolja počinje kada otkrije da se njegov mamurluk može
„izliječiti" s još nekoliko čašica ujutro. Taj je lijek, naravno, privremen i samo
odgađa simptome krize za malo dalju budućnost. Ali ako je dovoljno očajan, to
može biti ono što on želi, u kratkoročnu smislu. Dakle, sada je naučio pijenjem
liječiti mamurluk. Onda kada lijek izaziva bolest, uspostavljena je pozitivna
povratna sprega. U takvim okolnostima brzo nastaje ovisnost o alkoholu.
Nešto se slično često događa ljudima koji pate od anksioznoga poremećaja,
primjerice agorafobije. Osobe koje pate od agorafobije strah može toliko
preplaviti da više ne žele izići iz kuće. Agorafobija je posljedica pozitivne
povratne sprege. Prvi događaj koji pokreće taj poremećaj uglavnom je napadaj
panike i on se obično javlja kod žena srednje životne dobi koje su bile previše
ovisne o drugima. Možda su s pretjerana oslanjanja na oca odmah prešle u odnos
sa starijim, relativno dominantnim dečkom ili mužem, s malo ili nimalo
razdoblja neovisna života.
U tjednima koji prethode pojavi agorafobije takva žena obično proživljava
nešto neočekivano, nešto što odstupa od uobičajena. Može biti u pitanju nešto
fiziološko, primjerice ubrzano lupanje srca koje, općenito govoreći, nije tako
neuobičajeno, osobito u vrijeme menopauze kada hormonalni procesi koji
reguliraju psihološke doživljaje žene nepredvidivo fluktuiraju. Bilo koja osjetna
promjena u srčanomu ritmu može kod nje potaknuti misli o srčanomu udaru, o
boli i o neugodnostima proživljavanja srčanoga udara u javnosti (smrt i
društveno poniženje dva su temeljna straha). Neočekivana pojava može biti i
bračni sukob, ili bolest, ili smrt supružnika. Može biti riječ o bolesti ili razvodu
bliske prijateljice. Neki stvarni događaj obično potakne početni porast straha od
smrtnosti i društvene osude.