Page 197 - Jeremy Rifkin - Entropija, novi pogled na svijet

kosmopolis.“

Kada je jednom krenuo putem urbane ekspanzije, Rim je bio u
gubitničkoj trci. Što je grad postajao veći, to je bilo potrebno

više energetskih ulaza. Što je više energije ulazilo u grad, to je

veći bio rezultirajući nered. Što je nered bio veći, to je veća

postajala institucionalna infrastruktura za suočavanje sa

različitim vrstama haosa. Proces jednostavno nije mogao da se

održi unedogled. Linije snabdevanja energijom koje je održavala

vojska postale su toliko istegnute da je vojska apsorbovala više

energije nego što je vraćala gradu. Poljoprivredni sistem je

počeo da doživljava sve manje prinose zbog intenzivne

zloupotrebe zemljišta. Robovi su postali preskupi za ishranu i

smeštaj. Gradska birokratija je postala toliko velika i skupa da

nije mogla biti izdržavana. Na kraju, prenaduti grad se urušio iz

unutrašnjosti i spolja, vraćajući se nakon vojnog osvajanja u

ekološku ravnotežu sa svojim energetskim okruženjem. Nakon

pada, Rim je imao samo 30.000 stanovnika. Rim služi kao

studija slučaja šta se može dogoditi kada urbano područje uzalud

pokušava da ignoriše ograničenja rasta koja mu nameće okolna

baza resursa. Traženje udaljenih energetskih resursa može

poslužiti za odlaganje kolapsa, ali na kraju dan obračuna mora

doći. Takav je slučaj i u našem vremenu.

Moderna urbana područja se održavaju kroz neku vrstu