Suvremeno društvo karakterizira sve veći udio osoba starijih
životne dobi, kako onih 65+ tako i onih koji prelaze 80 godina,
a upravo te osobe tijekom pandemije COVID-19 apostrofirane su
kao najvulnerabilnija skupina.
(Vulnerabilne
grupe su grupe kojima je, usled specifične razlike u odnosu na
dominantnu populaciju, potrebna dodatna podrška kako bi se mogle
avnopravno uključiti u životne tokove zajednice.)
Već je otprije uočena veza između dugovječnosti, usamljenosti,
depresije i neurokognitivnih poremećaja. Iako u pravilu,
demencija ne povećava rizik za COVID-19 odnosno respiratorne
bolesti uzrokovane novim korona virusom, opasnost od korona
virusa znatno utječe na kvalitetu života osoba s demencijom.
Naime, osobe s kognitivnim poremećajem često žive same ili sa
supružnicima koji su i sami starije životne dobi. U našoj zemlji
98% osoba s demencijom zbrinuto je u krugu obitelji. Situacija
pandemije COVID-19, samoizolacija, karantena i druge mjere
prevencije predstavljaju dodatan stres za većinu ljudi, a
posebice za osobe starije životne dobi koje imaju neki od
mentalnih poremećaja ili Alzheimerovu bolest. Dodatan stres može
imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje osoba
s demencijom, ali i njihovih formalnih i neformalnih
njegovatelja. U okolnostima kada s radom prestaju neke uslužne
djelatnosti, mijenjaju se uobičajeni servisi opskrbe, način
komuniciranja npr. s liječnicima i sl., (kako bi se osiguralo
primjerenu fizičku udaljenost i spriječilo širenje COVID-19)
mogu se pojaviti poteškoće vezane uz nove načine
telekomunikacija. Nesnalaženje u novim tehnologijama ostavlja
osobe s demencijom i njihove bližnje bez podrške, uskraćenih
informacija, usamljene s osjećajem da su zaboravljeni i
izostavljeni. Također, svakodnevno komuniciranje u medijima kako
treba održavati socijalnu distancu može povećavati usamljenost a
posljedično i suicidalni rizik. Zaključno, nije dobro
promovirati socijalnu već isključivo fizičku distancu, a
postojeću tehnologiju potrebno je dodatno prilagođavati kako bi
bila prihvatljiva što većem broju starijih osoba i omogućila im
nastavak socijalne interakcije i uključenost u sva društvena
zbivanja. Literatura: 1. Courtet P, Olié E, Debien C, Vaiva G.
Keep socially (but not physically) connected and carry on:
preventing suicide in the age of COVID-19. J Clin Psychiatry
