Što se tiče povijesti
konzumerizma, valja napomenuti da je to relativno nov koncept.
Datira iz 20. stoljeća s podrijetlom kapitalizma, koji stvara
osnovu potrošačkog društva u kojem se nalazimo. Pojavom mnoštva
oglasnih prostora, digitalnim marketingom i poboljšanjima u
telekomunikacijama, olakšava se stjecanje dobara i usluga od
strane društva.
Uz to, razvijeni su
različiti načini plaćanja, došlo je do smanjenja cijena uslijed
globalizacije i stvoreno je internetsko tržište koje omogućava
kupnju određenog dobra s bilo kojeg mjesta na planetu.
Uzroci konzumerizma
Među glavnim uzrocima
konzumerizma nalazimo:
Kupnja na kredit: To
znači nabaviti proizvod danas i platiti ga u budućnosti, obično
uz cijenu robe treba platiti i financijski trošak (kamate).
Oglašavanje: To
je vrsta audio i / ili vizualne marketinške komunikacije koja
koristi sponzorirane i neosobne poruke za promociju ili prodaju
proizvoda, marke ili usluge. Ono što oglašavanje čini jest
pokušati uvjeriti javnost da obavi kupnju, čak i ako to nije
nužno potrebno.
Dizajn proizvoda (planirano
zastarjevanje): Mnoga se roba proizvodi s vrlo kratkim
životnim vijekom. Primjerice, četkicu za zube preporučuje se
koristiti samo nekoliko mjeseci. Na isti je način ovo notorno na
tehnološkom tržištu, gdje i dalje izlaze nove verzije, na
primjer pametnih telefona koji nude iste funkcije, samo uz veću
kvalitetu. Bilo u razlučivosti fotografija koje snimate, brzinom
Interneta ili u najvećoj memoriji za pohranu podataka ili nekoj
drugoj karakteristici.
Društveni pritisak:
U određenim društvenim krugovima može se reći da se vrši
pritisak na konzumaciju određenih proizvoda. Primjerice,
tinejdžer koji vidi da svi njegovi prijatelji imaju konzolu za
video igre to će tražiti od roditelja kao poklon. Isto tako,
kada će osoba prisustvovati vrlo važnom događaju, mogla bi se
potaknuti da kupi novu odjeću.
Posljedice konzumerizma
Među različitim
učincima konzumerizma ističemo sljedeće:
Stvaranje većeg broja
otpada u usporedbi s potrebnim
Smanjenje stopa
obiteljske štednje generirajući nejednaku raspodjelu među
članovima društva.
Ekonomije s najvećim
brojem industrija rasti će brže od onih najindustrijaliziranih.
Pretjerano korištenje
prirodnih resursa.
Mentalne neravnoteže
zbog nemogućnosti kupnje određene robe i osjećaja inferiornosti
u odnosu na druge potrošače.
Gubitak
karakterističnih obilježja različitih kultura.
Kritika konzumerizma
Postoje kritični
glasovi konzumerizma koji uvjeravaju da je on proizvod sustava
kojim dominira kapitalizam i da rizikuje održivost planeta.
Za proizvode koje
konzumiramo, kažu ovi kritičari, potreban je niz resursa koji se
možda ne bi mogli obnoviti, a čak i ako jesu, proizvodni proces
zahtijeva rasipanje energije koja generira zagađenje.
Stoga su potrošači
sve svjesniji i radije traže tvrtke s održivim ili ekološkim
praksama. Postoji čak i trend prema minimalizmu, što znači da
imate minimum za život, iako vam kupovna moć omogućuje stjecanje
više dobara.
Sve su ove kritike u
suprotnosti s ciljevima koje ponekad postavljaju javne politike
poticanja potrošnje, smatrajući je jednim od pokretača bruto
domaćeg proizvoda (BDP).
Primjeri konzumerizma
Što se tiče
različitih situacija u kojima se javlja konzumerizam, možemo
sljedeće:
Mobiteli: trenutno
je uobičajeno pronaći velik broj ljudi koji svake godine kupe
novi terminal jednostavno zato što je to najnoviji model.
Hrana: u
slučaju španjolskih kućanstava, tijekom godine baci se oko 3,25
tona hrane.
Odjeća: To je
jedna od dobara koja generira najviše konzumerizma. Česte
promjene mode i sezone potiču kupnju odjeće, zbog čega veliki
broj potrošača kupuje iznad svojih potreba.
