autor tekst 001 ›››

 

 

Rastko Močnik

 

 

Slovenija: Bila je bogata i ušla u EU. Danas je na ekonomskom dnu

 

Kako je objasnio sociolog Rastko Močnik, EU funkcionira po principu kolonija u kojoj razvijena gospodarstva imaju privilegiran pristup u mediteranskim zemljama, dodavši da je Slovenija danas njemačka kolonija.  

 

 Slovenija je nakon odcjepljenja od Jugoslavije i ulaska u Europsku uniju dospjela na dno Europe u ekonomskom i političkom smislu, ocijenio je nedavno slovenski sociolog Rastko Močnik.

Sociolog Močnik podsjetio je da je u nekadašnjoj Jugoslaviji Slovenija imala privilegiran pristup tržištu od 20 milijuna ljudi. Prema njegovim riječima, Slovenija je sada u društvu nerazvijenih zemalja poput Španjolske, Portugala i Grčke, sa siromašnog juga Unije.

Kada se osnivao EU, postavljen je ambiciozan cilj – stvoriti zajedničku ekonomiju na približno istoj razini i podići standard nerazvijenih zemalja. No, ponajviše zbog svjetske ekonomske krize ta je koncepcija promijenjena, upozorio je sociolog Rastko Močnik, s Filozofskog fakulteta u Ljubljani.

Kako je objasnio, EU sada funkcionira po principu kolonija u kojoj razvijena gospodarstva, poput njemačkog, francuskog i skandinavskih zemalja imaju privilegiran pristup u mediteranskim zemljama, dodavši da je Slovenija danas njemačka kolonija.

"Možete pogledati statistiku. Naš je privilegirani partner u vanjskoj trgovini Njemačka, robna razmjena je nejednaka. Znači, novoproizvedena vrijednost ide iz Slovenije u Njemačku", kazao je Močnik u svojoj analizi. U prvih šest mjeseci 2012. godine iz Slovenije je u njemačku izvezeno roba i usluga u vrijednosti 2,25 milijardi eura, dok je istovremeno uvoz u Sloveniju iz Njemačke iznosio 2,0 milijardi eura, pokazuju podaci Njemačko-slovenske trgovinske komore. Kako predviđa Močnik, u Europi će doći do sukoba razvijenih kapitalističkih zemalja s viškom kapitala i nerazvijenih koje traže taj kapital.

Opasni narodni bunt

Prema njegovim riječima, kapital dolazi samo da bi stvorio profit, odnosno da "uvede jednu prilično brutalnu eksploataciju", zbog čega će nerazvijene zemlje prije ili kasnije doći u situaciju da će tražiti europsku alternativu.

Sadašnja Europa stvara probleme koje nije kadra rješavati na prihvatljiv način, već to čini brutalno što, smatra, dovodi do opasnih situacija i narodnog bunta. A tko će profitirati od tog narodnog bunta – otvoreno je pitanje.

Zanimljivo je pogledati gdje je slovensko gospodarstvo bilo 2003., godine uoči ulaska u EU. Slovenski bruto društveni proizvod tada je iznosio 25,8 milijardi eura, a godišnje stope rasta do ulaska u Uniju bile su oko tri posto. Od 2004. do izbijanja krize 2008. gospodarski rast Slovenije iznosio je između četiri i sedam posto. U tom je razdoblju inflacija iznosila između 0,9 i 5,7 posto. Dakle, realno je slovenski BDP danas za četvrtinu veći nego u 2003., godini prije ulaska u EU. BDP po stanovniku uvećan je u tih 10 godina 36 posto, sa 12.900 na 17.600 eura. No, veliki slovenski problem je nezaposlenost. I dok je prije 10 godina bez posla bilo 6,7 posto Slovenaca, danas ih je na burzi više od devet posto. U uvjetima velike nezaposlenosti rađa se socijalni bunt pa su ulice slovenskih gradova postale mjesta gdje se počelo rušiti političke vođe. Najprije je pao gradonačelnik Maribora, fotelja se dobrano zaljuljala čelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću, a ovih dana pala je i vlada Janeza Janše.

Hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je Slovenija žrtva lošeg sustava u EU.

– EU je postavio dobar cilj, a to je bilo očuvanje mira. Nakon pada Berlinskog zida i prestanka opasnosti s Istoka prestao je motiv društvenog ujedinjenja naroda unutar EU i tako su dojučerašnji partneri postali konkurenti. U uvjetima konkurencije nema previše zajedništva i u takvom rasporedu snaga bolje prolazi onaj tko je jači. Bogatiji u toj utakmici imaju golemu prednost – analizira Ljubo Jurčić.

Glavni problem EU nedostatak je solidarnosti sa slabijima, kaže Jurčić. Razvijenije zemlje su otvaranjem tržišta EU odmah pokupovale monopolističke djelatnosti u siromašnim zemljama, s malim ili nikakvim rizikom.

– Bez ikakvog rizika ostvarivali su goleme profite. Zato se slabije zemlje sve više osjećaju izrabljenim. Ima tu dosta kolonijalističkih tragova, ali su i slabijima zaštićena ljudska prava i slobode – smatra Jurčić.

Slovenija je postala žrtva nereguliranog slobodnog tržišta, jer se nakon ulaska počela previše zaduživati. Sa 7 milijardi eura duga iz 2003. on je na kraju 2012. skočio na više od 19 milijardi eura.

– Slovenija je dobro "vozila" prije EU, ali onda se prepustila monetarnoj slobodi u EU i više nego udvostručila svoj dug. Slovenci sve teže otplaćuju dug i bez rezanja plaća i mirovina oni bi sigurno bankrotirali. Neograničena sloboda tržišta, bez ikakve regulacije, dovela je Sloveniju u dužničko ropstvo – kazao je Ljubo Jurčić.

Kako će ulazak Hrvatske u EU utjecati na ekonomsku situaciju? Hoćemo li se, kao i Slovenci, samo žaliti kada postanemo jedna od najsiromašnijih zemalja obitelji od 500 milijuna duša? Hrvati već danas misle da su na dnu, no ekonomisti upozoravaju da se uvijek može potonuti dublje. Mnogi su uvjereni da gore nego što je sad ne može biti i da će EU dati taj veliki impuls za promjene.

Za Hrvatsku neizvjesno

Ako, kao i slovenski, hrvatski BDP poraste 36 posto u idućih 10 godina, to bi značilo da će BDP po stanovniku sa sadašnjih 10.400 skočiti na 14.150 eura. No za slovensko gospodarstvo ne treba zaboraviti ni pet godina europske krize bez koje bi ekonomija susjedne zemlje zasigurno skočila 50-ak posto. Dakle, Hrvati bi se mogli nadati da će 2023. imati BDP po stanovniku oko 15.000 eura, što je neznatno više od današnjeg BDP-a po stanovniku u Sloveniji.

Na koji bi se način mogla pobijediti kriza u Europi?

Izlazak iz duboke krize sociolog Rastko Močnik vidi u stavljanju financijskog tržišta pod kontrolu, za što je, kaže, potreban "jak međunarodni, svjetski igrač", odnosno Europska unija.

"Ona je dovoljno jaka i ekonomski i politički da bi mogla utjecati na svjetska financijska tržišta", smatra Močnik i dodaje da to ne bi mogla učiniti ni jedna država posebno, poput Njemačke ili Francuske.

Ljubo Jurčić, pak smatra, da bez solidarnosti nema uspjeha europske ideje.

Europa je zapala u duboku krizu zbog nedostatka izgradnje vlastite obitelji. U Americi je dug svake pojedinačne države američki dug, a u EU je grčki dug samo grčki, a slovenski samo slovenski. Europa to mora promijeniti jer je financijska kriza postala politička. Ako ne bude više solidarnosti, bogati će postati još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Kako nije osiguran ravnomjeran razvoj, a sve je više siromašnih, socijalna neravnomjernost prijeti još dubljom krizom.

– Ideja ujedinjenja prepuštena je kapitalu, a u tim uvjetima uvijek jači jede slabijega. Solidarnost prema slabijima treba se pokazati ne tako da im se samo da kapital, već da im jači pomognu u izgradnji sustava. Nije dovoljno samo zadovoljiti kriterije da se uđe u europsku obitelj. I Dinamo zadovolji uvjete pa uđe u Europu, ali izgubi svaku utakmicu – povukao je paralelu za zaključak analitičar Ljubo Jurčić.

izvor: večernji.hr ›››