Samo ljudi koji su živjeli i
prije nego što je u našoj zemlji došlo do promjena i dok
nije pobijedila demokratija, tj. ono prazno pravo da
slobodno govorimo šta mislimo i da glasamo za one koji nam
se sviđaju, a ne one za koje smo jedino mogli ili smjeli
glasati, ali da glasanjem ne zadobivamo ikakav utjecaj na
opće stanje društva i na naš osobni status koji bi nam ta
demokratija osiguravala, mogu svjedočiti kako, uz sve
promjene koje smo iskusili i o kojima se govori, postoji i
jedna o kojoj se šuti, a govori samo u izuzetnim
slučajevima, kada neki teški slučaj provocira govor, a to je
količina i zloćudnost nasilja svih vrsta koje je postalo
sastavni dio našeg života.
_001.jpg)