Uprkos radu interesa, i interesnih grupa, partija,
ideologija i politika na daljoj fragmentaciji "terena", na
"segmentiranju", čini se da se godovi skorašnje istorije
postepeno slažu, krugovi zatvaraju, sa istovremenim
tenzijama unutar zemalja "Zapadnog Balkana", što se odražava
na njihove međusobne odnose, kao i da sve više izranjaju
poređenja između stvarnosti i prošlosti, to jeste pitanja
kakvoće i kapacitiranosti država novih u odnosu na
Jugoslaviju. Da bi se izbegli mogući nesporazumi, kao i
projekcije uverenja ili "zajednica sećanja", država
Jugoslavija je država Jugoslavija, kao Austrougarska, na
primer, kada već mnogi to "vole vruće". Nije ni "bivša", ni
"nekadašnja", ni "na ovim teritorijama", ni "na ovim našim
prostorima", već Jugoslavija. Ako usvojimo postojanje
Jugoslavije kao države, mogli bismo izbeći mučenje oko
imenovanja mesta rođenja i smrti, vremena i prostora. Ova
"nepreciznost" oko imenovanja prošlog nije samo to, već
pokazuje i ustezanje, autocenzuru kada je o Jugoslaviji reč.