G
Divlja Nana
G
Nana
Nana je
višegodišnja zeljasta biljka, visine stabla od 30 - 100 cm.
Stablo je jako razvijeno, četvorougaono, crvenkaste boje,
prekriveno dlačicama. Ima jako razvijene stolone, u velikom
broju iz kojih se razvijaju nova stabla. Listovi su
duguljasto - ovalni, na vrhu zašiljeni, a po obodu
nazubljeni. Listovi su naspramni, sa lica tamnozeleni, a sa
naličja svjetliji, lisne drške su ljubičasto - crvene, a
listovi su prekriveni dlačicama. Cvjetovi su ružičasti
skupljeni u klasaste cvasti, cvjeta od jula do septembra.
Plod je orašica, a sjeme je sterilno te se razmnožava
isključivo stolonima. Može se naći kao samonikla i kao
gajena forma. ž Ukus mu je ugodan, oštro - aromatičan,
isprva zagrijava, a zatim hladi. Postoji više vrsta i
podvrsta mente, tako da imamo divlju nanu (mentha spicata –
spermint), i njenu podvrstu ljutu mentu, pitoma nana (mentha
piperita – pepermint), barska nana (mentha aquatica),
poljačak (mentha pulegium), jabukova menta (mentha
suaveolens), konjski bosiljak (mentha longofolia), poljska
nana (mentha arvensis)… i svima je zajednički intenzivan
miris na mentol. U kulinarstvu se koristi, posebno kao začin
za salate, ali i druga jela. Neke domaćice stavljaju listove
nane u pasulj, jer pasulj prouzrokuje nadimanje i gasove.
Nana
je bila poznata još 1.000 godina prije nove ere u starom
Egiptu. Spominju je Hipokrat, Dioskorid, Plinije i drugi
antički pisci kao ljekovitu biljku, važnu za liječenje
mnogih bolesti, prije svega organa za disanje i varenje.
Arapska narodna medicina od davnina mentu slavi kao glasnika
prijateljstva i vjesnika ljubavi.
U listu ima uglenih hidrata (8%),
proteina (4,8%). Biljka metvice sadrži: etarska ulja, tanin,
holin, pektin, skrob, gorke materije, triptofan, mentol,
menton, isomenton, mentil acetat, mentofuran, trans-karveol,
α-terpinen, limonen, pulegon, cineol, β-kariofilen i dr
Ljekovita svojstva
Kod nane su ljekoviti cvjetovi,
lišće i stablo, znači cijela biljka, s tim što se tokom
ljeta beru samo listovi i to sa vrha biljke, a u cvatu
cijela biljka. Ljeto je pravo vrijeme za branje nane i ako
naiđete na polje divlje nane ispoštujte pravilo da se bere,
maksimum jedna petina roda, dakle nemojte da ogolite
prirodu.
Veliki je dijapazon lekovitih
osobina ove biljke. Kao prvo treba istaći da je to
efikasan lijek za stomačne tegobe. Ima spazmolitičko
dejstvo. Nana djeluje relaksirajuće na mišiće, a opušta cio
organizam. Samim tim dobra je i kod nervoznog želudca i
crijeva, povraćanja i zatvora. Predpostavlja se i da ima i
antikancerogeno dejstvo, jer sadrži perililni alkohol, koji
se pokazao zaslužnim za sprečavanje raka debelog crijeva,
kože i pluća. Jedno od važnih dejstava nane je ublažavanje
stresa jer sadrži veće količine triptofana, koji podstiče
stvaranje serotonina, odgovornog za raspoloženje, dobra je
kod nesanice, poboljšava rad žuči, jetre i srca. Mentol koji
je prisutan u nani pročišćava disajne puteve, hladi i
umiruje bol. Dobra je i za desni i zube, a posebno za
neprijatan zadah iz usta. Čest je sastojak pasti za zube i
guma za žvakanje.
Priprema čaja:
Čaj od nane se priprema tako što
se uzme jedna kašika usitnjene nane na 2,5 dl ključale vode.
Pije se više puta tokom dana, posle jela. Iako pitoma i
divlja nana imaju slične ljekovite osobine, neki daju
prednost divljoj nani. Čaj se ne kuva, već preliva sa
ključalom vodom i ostaviti da odstoji 5-10 minuta.
